Ova informacija saopštena je povodom epidemije hepatitisa A u Zagrebu, gdje je od marta do danas registrovano 57 slučajeva zaraze i to uglavnom među srednjoškolcima.
Načelnica službe za epidemiologiju u Institutu Nina Rodić Vukmir podsjeća da je hepatitis A, poznat i kao “bolest prljavih ruku”, te da do infekcije dolazi konzumiranjem hrane ili vode kontaminirane ovim virusom. Zato rizik zaraze virusom hepatitisa A najviše zavisi od higijenskih i sanitarnih uslova života. Najčešći je kod djece i mladih osoba.
Ljudi se s njim najčešće susreću prilikom putovanja u strane zemlje. Konzumacija školjki iz vode zagađene kanalizacijom čest je način zaraze, ali i konzumiranjem zamrznutog voća i povrća. U zemljama u razvoju sa vrlo lošim sanitarnim uslovima, epidemije ove bolesti nisu uobičajene.
– Inkubacija može da traje između 10 i 50 dana, a prosječno 28 dana. Osoba je najviše zarazna nedjelju dana prije pojave simptoma i tokom prve nedjelje trajanja simptoma – pojašnjava Rodić Vukmir.
Simptomi češći kod odraslih nego kod djece
Simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih i mogu uključivati visoku temperaturu, gubitak apetita, proljev, mučninu, tupe bolove u stomaku, tamnu boju mokraće, svijetlu stolicu i žuticu. Кod djece može biti izražen proliv, a u nekim slučajevima izraženi su kašalj, kijavica i bol u grlu. Često je izražen i svrab kože.
Simptome nemaju svi zaraženi, a češće se javljaju kod odraslih nego kod djece.
Većina oboljelih od hepatitisa A klinički i biohemijski ozdravi u roku od četiri do osam nedelja, s tim da se većina pacijenata oporavi za šest mjeseci bez ikakvih posljedica.
Ne postoji posebno liječenje hepatitisa A. Mirovanje tokom jedne do četiri nedjelje poslije postavljene dijagnoze i jetrena dijetalna ishrana su standard u terapijskom pristupu. Postoji vakcina za hepatitis A koje se preporučuje ako putujete u zemlje u kojima je rizik od infekcije hepatitisom A povećan.
Rizik od izlaganja virusu može se smanjiti primjenom pravilnih higijenskih navika, osiguravanjem zdravstveno ispravnih uslova i izbjegavanjem konzumiranja sirovog voća i povrća, kao i vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora.