Budućnost razvoja poljoprivrede je u osnivanju zadruga, saglasni su mnogi poljoprivrednici, ali i pored toga u Republici Srpskoj od registrovanih 385 zadruga njih svega 110 je poslovno aktivno.
Neki od razloga zašto je u RS tako mali broj aktivnih zadruga su što stare zadruge nisu pokrenule poslovne aktivnosti i nisu se uskladile s propisima RS.
“Pored toga, problem predstavlja i sporo rješavanje stečajnih i likvidacionih postupaka i nepodnošenje zahtjeva za iste. Takođe, problemi su i neuređeno tržište poljoprivrednih proizvoda, nelojalna konkurencija, a u posljednje vrijeme i sve veća migracija stanovništva iz ruralnih sredina”, naveli su u resornom ministarstvu.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da su zadruge budućnost poljoprivrednog razvoja, ali da najveći problem predstavlja nepovjerenje među zadrugarima.
“Niko neće od pojedinaca kupovati nekoliko tona povrća ili voća, već će kupiti veću količinu od zadruge, zato su zadruge budućnost razvoja poljoprivrede i sela”, rekao je Mastalo.
Dodao je da je zadruga u kojoj je on bio član uspješno radila do 2005. godine, kada je ostvarila promet od dva miliona KM, ali da je problem nastao kada se pojavilo nepovjerenje.
“Kada je zadruga počela više da proizvodi, nastali su problemi. Neke je više zanimalo da li je direktor zadruge nešto ukrao, a ne koliko smo dobro poslovali. Svako od nas želi da proda i misli da će prevariti onog drugog. Mi s takvim razmišljanjem ne možemo imati zadruge”, kazao je Mastalo.
Objasnio je da bi ta zadruga, da je opstala, sigurno dobro poslovala, ali je, prema njegovim riječima, propala jer su zadrugari to upropastili.
“Upravo zbog nepovjerenja niko ne želi da ponovo oformi zadrugu. Ne možemo pričati o stranom tržištu ukoliko nemamo zadruge. Niko neće doći iz Hrvatske, a kamoli iz Rusije, da otkupljuje proizvode posebno od proizvođača do proizvođača”, rekao je Mastalo.
Rajko Kulaga, predsjednik Zadružnog saveza RS, rekao je da je u interesu ovog saveza da se poslovno neaktivne zadruge izbrišu iz registra, kao i da ovaj savez aktivno radi na postavljanju ciljeva Programa zadružnog razvoja RS 2019-2025. godine.
“Jedan od ciljeva koje postavljamo zajedno sa Zadružnim savezom Srbije je i ideja da u svakoj opštini imamo jednu uzornu i jaku zadrugu, te da se područje cijele RS pokrije zadrugama”, rekao je Kulaga.
Dodao je da će takođe raditi i na jačanju žena i mladih na selu.
“Program ‘500 zadruga u 500 sela’, koji je usvojila Vlada Srbije, a mi želimo implementirati u RS, bazira se upravo na tome da se selo spasi prije svega jačanjem uloge mladih ljudi i žena na selu”, kazao je Kulaga.
Pored toga, ističe da će se raditi i na podršci stvaranju novih i jačanju starih zadruga.
“Grant podrška za nove zadruge je od 50.000 do 60.000 evra, a za podršku za postojeće zadruge je od 100.000 do 120.000 evra”, objasnio je Kulaga.
Sastanak zadružnog saveza
U okviru međuzadružne saradnje između Zadružnog saveza Srbije i Zadružnog saveza RS, delegacije Srbije i RS održale su sastanak 12. aprila 2019. godine u Beogradu.
Sastanak je održan na inicijativu Zadružnog saveza RS u cilju razmjene iskustava i rješenja iz oblasti zadrugarstva, a povodom izrade i donošenja Programa zadružnog razvoja RS 2019-2025. godine.
Posebna pažnja na sastanku je posvećena realizaciji Programa “500 zadruga u 500 sela”, koji je usvojila Vlada Srbije.
Darko Božić, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Srbije, istakao je da će Vlada Srbije pokušati da obezbijedi određena sredstva za zadružni sektor RS u cilju pokretanja i realizacije pilot projekta koji se trenutno realizuje u Srbiji, kao i za potrebu organizovanja sastanka ministara poljoprivrede Srbije i RS.
(N.N)