Pojava zarazne bolesti leptospiroze, koju prenose zaraženi glodari, najčešće putem urina, izazvala je zabrinutost među građanima Sarajeva.
Na društvenim mrežama dijele se fotografije koje svjedoče o lošem higijenskom stanju glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Tim povodom u N1 govorili su direktor KJKP Rad Mirsad Jašarević, direktorica Sanitacije Elma Ibrahimović, predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić te stručnjakinja za zoonoze Senija Selimović.
Direktor KJKP Rad Mirsad Jašarević ukazao je na nizak nivo komunalne kulture i nepoštivanje propisa o odlaganju otpada.
“Grad je prljav iz mnogo razloga. Imamo situacija da neodgovorni građani odlažu otpad nepravilno. Nije stvar samo u razdvajanju otpada. Ovdje govorimo o zakonskom određenju. Ne možete odlagati kabasti otpad pored ceste. Kabasti otpad se odlaže u našim reciklažnim dvorištima. Nema potrebe da se stavlja pored kontejnera. To nanosi štetu. Zakonsko određenje postoji”, rekao je Jašarević.
Istakao je kako su u KJKP Rad formirali krizni štab koji radi 24 sata dnevno.
“Svi smo mi građani ovog grada. Svi mi vidimo greške. Noćas je očišćen prostor na Dobrinji, jutros je zatrpan kabastim otpadom. Pojavom epidemije smo formirali krizni štab i radimo 24 sata. U petak smo imali tri saobraćajne nesreće, i to ne krivicom naših operativaca. U sklopu smo našeg kriznog štaba, odmah na terenu i sanirali ono što se može sanirati. Preko noći se otpad kabasti ostavlja. Svako naše vozilo ima GPS sistem, zna se gdje je bilo. Moram se zahvaliti građanima koji aktivno učestvuju u suzbijanju ove epidemije. Ne radimo napamet, epidemija nije bezazlena”, poručio je Jašarević.
Dodao je i da trenutne cijene usluga ne omogućavaju pokretanje novih projekata.
“Alarm za uzbunu odavno zvoni. Došli smo do tačke gdje se mora djelovati. Sve što igra protiv nas, trenutno igra za nas. Moraju se riješiti neke stvari. Zaraza leptospiroza širi se zbog manjka higijene. Mi sa ovim cijenama usluge ne možemo ići u nove projekte”, kazao je.
Sanitacija bez sistemske podrške
Direktorica Sanitacije Elma Ibrahimović naglasila je da se u prethodnim godinama nije provodila sistematska deratizacija zbog administrativnih prepreka.
“Iz naše kompanije koja postoji više od 60 godina, nismo imali ovakvu situaciju. Leptospiroza je profesionalna vrsta bolesti. Od završetka covida, koji je zahtijevao mjere prevencije, mi nismo imali sistematsku deratizaciju. Koja je obavezna mjera, sve zbog administrativnih stvari. Nismo mogli djelovati. Mi ništa ne možemo bez javne nabavke. Mi smo izvršioci, mi ništa ne možemo bez Ministarstva zdravstva. Isključivo radimo u koordinaciji s javnim institucijama. Današnji ministar je došao u jesen, i sada imamo sistematsku deratizaciju”, izjavila je Ibrahimović.
Navela je i konkretne prepreke u provođenju deratizacije na terenu.
“Ja bih se bazirala na preventivne mjere. Uputili smo pozive da obavljamo sistematsku deratizaciju. Sistematska deratizacija ne znači ništa ukoliko nemate pripremljen prostor. Ne možete pristupiti koritu rijeke Miljacke ako imate travnjake. U aprilu sam govorila precizno šta nam treba za obavljanje sistemske deratizacije, ali moramo imati uslove za obavljanje. Mi smo na terenu svakodnevno, a zatim dodala:
“Naši podrumi u KS, 50 posto u prostorijama podrumskim, izlivene su kanalizacije. U takvim prostorima nema svrhe raditi deratizaciju. Mora se očistiti prostor. Stambeni upravitelj treba to da otkloni. Prije 15 godina nismo se susretali s ovim problemom jer smo imali drugačiji sistem rada. Mi nemamo kontrolu nakon obavljene sistematske deratizacije. Javni subjekti se ne kontrolišu. Svi obavljaju sistematsku deratizaciju u različito vrijeme”.
Ekološki alarm i politička odgovornost
Predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić upozorio je da je Sarajevo među najprljavijim gradovima u regiji.
“Sarajevo je nakon Mostara najprljaviji grad ne samo u BiH, nego i u regionu. Imamo sramotnu situaciju. Vlast smatra da je grad plac koji treba prodati. Dali smo što više stambenog prostora, samo da se može unovčiti, prodati. U KS se strašna stvar desila 2021. godine. Da su htjeli da imamo čist grad – mi bi imali. Glavni krivci su čelnici političkih stranaka. Imamo sistem koji generiše prljavštinu na svakom koraku”, rekao je Podić.
Senija Selimović, ekspertica za zoonoze, upozorila je da je trenutna situacija mnogo ozbiljnija nego što se prikazuje.
“Zvuči mi ovo sve jako smiješno. Propuštamo bitne teme. Ne radi se o prevenciji jer je kasno za prevencije. Mi sada imamo epidemiju. Epidemija znači da imamo ekstremno množenje glodara. Kada imamo najezdu glodara, otvara se spektar za čitav niz zoonoza. Leptospiroza je nešto najbolje što nam se moglo desiti. Glodari prenose mnoge ozbiljnije stvari. U urbanim sredinama broj glodara ne smije da iznosi 20–30 glodara po hektaru. Deratizacija nije rađena dvije godine, to znači da imamo 1,5 do 2 miliona glodara u urbanom području. Deset posto glodara ima hanta virus, prenosi se zrakom. Radnici ne nose maske, zaštitnu opremu. Moramo da pričamo o stvarnim krizama. Leptospiroza je samo prvi korak, ako gledamo realno imamo mnogo veće probleme”, izjavila je.
Upozorila je i na direktne rizike po radnike koji čiste javne površine.
“Čišćenje bez adekvatne zaštitne opreme je rizik za radnike. Radnik čisti bez rukavica. To je direktan rizik. Dovoljna vam je zanoktica da se možete zaraziti leptospirozom. Zaštitna oprema ne smije biti luksuz, to je neophodnost i osnova u borbi protiv ovih stvari”, kazala je Selimović.
Odgovornost i sistemska rješenja
Jašarević je odgovorio na primjedbe u vezi zaštitne opreme radnika.
“Mi radimo svoj dio posla. Ne kažem, možda nešto i nedostaje na terenu. Ljudi su na terenu. Ja nisam vidio nikog da nema zaštitnu opremu. Odmah ćemo dodatno da iskontrolišemo. Pogotovo kada je epidemija. Hvala na sugestiji, dodatno ćemo kontrole obaviti”, rekao je.
Selimović je zaključila da odgovornost mora biti sistemska.
“U Švicarskoj se ne bi prebacivala odgovornost na građane, nego na državu. Nakon situacije rješavanje, onda ukazati nove mjere prevencije. Ovdje se svi pridržavaju sistema. Ja da ne obučem rukavice kada ulazim u laboratorij, odmah bih dobila otkaz. Mora postojati objedinjenje djelovanja. Lična higijena jeste važna, ali nije dovoljna. Moraju da se vode smjernicama. Građani moraju biti aktivni i informirani partneri, ali rukovodstvo je kod vlasti”, zaključila je ona.
