U zemljama članicama Savjeta Evrope dodatno su se pogoršala prava medija i sloboda izražavanja, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju Savjeta Evrope o zaštiti i bezbjednosti novinara za 2022. godinu.
Kako je naglašeno, vlasti žele da pretvore javne i privatne medije u propagandna glasila, dok istovremeno rade na stvaranju loših ekonomskih i političkih uslova za nezavisne medije.
Kako upozoravaju, posebno se želi ograničiti pravo objavljivanja na društvenim mrežama pod izgovorom da se štiti bezbjednost na internetu, bori protiv govora mržnje, terorizma ili lažnih vijesti.
– Uznemiravanje i kampanje proganjanja onlajn i oflajn i dalje se nastavljaju dok pojedini građani i javni zvaničnici pokušavaju da zastraše novinare i prisile ih da ne obrađuju osjetljive teme. Istovremeno, posebno brine pritisak na medije i onlajn grupno uznemiravanje, što stvara okruženje za legitimiziranje nasilja nad novinarima – istakli su.
Što se tiče BiH, na svoju listu alarma stavili su slučaj Nikole Morače, novinara lista Euroblic i portala Srpskainfo, kojem je policija po nalogu tužioca oduzela telefon kada je odbio da otkrije izvor za priču koju je objavio.
Savjet Evrope navodi da je na skupu podrške Morača izjavio da je naveče 24. februara dobio vijest da ga je policija tražila prethodnog dana u Euroblicu i Srpskainfo.
– Morača je odbio da otkrije svoje izvore i da preda telefon, čak i kada mu je rečeno da će, ako ne otkrije izvor, biti smatran svjedokom prema članu 337 Krivičnog zakonika. Nakon toga su ga proglasili osumnjičenim i oduzeli mu telefon bez sudskog naloga – naglašeno je.
Dodali su da su Morača kao i njegovi nadređeni urednici u statusu osumnjičenika i da bi mogli dobiti do godinu dana zatvora ako budu optuženi i osuđeni za ovo djelo.
Naveden je i slučaj BHRT, za koji je istaknuto da je pod rizikom zatvaranja jer je uskraćen dijela novca od pretplate čime mu je, kako je naglašeno, ugrožen rad.
I u mnogim zemljama EU je, kako je navedeno, došlo do slučajeva ugrožavanja rada novinara. Navodi se primjer Slovenije gdje je prethodna vlada željela da uspostavi kontrolu nad javnim RTV servisom i javnom medijskom agencijom.
U Češkoj je, kako je navedeno, došlo do napora da se uspostavi politička kontrola nad javnim servisom kroz imenovanje članova u upravne odbore.
Kritikovane su Malta, Mađarska i Srbija, u kojima mediji, kako tvrde, izvještavaju veoma naklono prema vladajućim partijama.
U Velikoj Britaniji vlada želi da privatizuje popularnu televiziju Kanal 4, a BBC se uskraćuje dio prihoda od javne licence.
I u Poljskoj, kako je naglašeno, u medijski savjet su imenovana tri političara iz vladajuće stranke, a u Danskoj je policija saslušala i privela sedmoro novinara zbog istrage o curenju podataka koji se odnose na državnu tajnu, pišu Nezavisne novine.