Sa svakim poskupljenjem cigareta i duvana usljed podizanja carina, a proteklih godina ih je bilo dosta, stizala su od glavnih igrača u duvanskoj branši i upozorenja da će to podstaći sivo tržište i prekogranične kanale koji u poreskom smislu izmiču državi.
Snabdijevanje jeftinijim cigaretama iz BiH ili (u manjoj mjeri) Srbije, i onu u legalnim okvirima i izvan njih, ove je godine već donekle otežala epidemiološka situacija, a odskora će i novi propisi, piše Poslovni dnevnik.
Pod egidom lične prtljage bez plaćanja PDV-a i carine u Hrvatsku će se od 15. oktobra moći unijeti, na primjer, samo dvije pakle cigareta umjesto deset ili “boksa”, a sužavaju se i limiti za tzv. male pošiljke nekomercijalnog značaja.
Od zastupljenijih kategorija duvanskih proizvoda isto vrijedi i za duvan za pušenje, za koji će maksimalna količina pošteđena naplate nameta takođe biti petostruko manja nego dosad. Umesto dosadašnjih 250 grama slobodno će se moći unijeti 50.
Te promjene deo su predloženih izmena Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i carine za robu uvezenu u ličnom prtljagu osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU) te za robu uvezenu kao male pošiljke nekomercijalnog značaja. Radi se o prijedlogu izmjena koji je ove nedjelje pušten u javnu raspravu.
Tim su pravilnikom inače definisani i limiti za alkoholna pića, kao i “rezervno gorivo” u prenosivim cisternama, ali fokus promena najpre je na cigaretama/duvanu, s tim da je od količinskih smanjenja izuzet avionski saobraćaj.
Godišnja potrošnja cigareta u Hrvatskoj procenjuje se na više od 300 miliona standardnih pakovanja, a posljednje dostupne procjene kažu da se oko 7 odsto potrošnje cigareta odnosi na neoporezive cigarete, s poreznom markicom (najčešće) BiH ili bez markice. To je u velikoj mjeri siva zona.
Kod rezanog duvana, čija potrošnja je posljednjih godina (zbog cijena) porasla udio neoporezive potrošnje je znatno veći. Uz red veličine brojki koje oslikavaju duvansko tržište, računa se da siva zona budžetu na godišnjem nivou “izbija” barem 500-600 miliona kuna.
Od duvanskih carina državni budžet lani je, naime, ubrao 5,11 (663 miliona evra) milijardi kuna, a u više od 16,2 milijarde ukupnih carinskih prihoda izdašniji izvor od njih samo su one na naftne derivate. Iako se računa da je incidencija pušenja u Hrvatskoj pod uticajem zdravstvenih antipušačkih kampanja i rasta cijena proteklih godina smanjena, prihodi od tih carina i unazad pet godina su rasli. Carine su očito povećavane više nego što je potrošnja smanjena ili skrenuta na neoporezive kanale nabavke.
(A.M/banjaluka.net)