Macui je rekao da rat u Ukrajini i pogoršanje sukoba između Izraela i Palestinaca produbljuju nepovjerenje i strah među narodima i jačaju stav da je uporaba sile u rješavanju sukoba neizbježna, prenosi agencija Kjodo.
On je dodao da se svaka kritična situacija može prevladati kroz dijalog, navodeći da je Hladni rat priveden kraju dijalogom posljednjeg lidera Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova i tadašnjeg predsjednika SAD Ronalda Regana.
Takođe je pozvao sve svjetske lidere da posjete Hirošimu, jer će tako bolje razumjeti koje su posljedice atomskog bombardiranja.
Premijer Japana Fumio Kišida istaknuo je da je dužnost te zemlje, koja je iskusila uporabu nuklearnog oružja, da stalno radi na tome da u svijetu ne bude nuklearnog oružja.
Visoki predstavnik UN za pitanja razoružanja Izumi Nakamicu pročitala je izjavu generalnog tajnika UN Antonija Gutereša u kojoj je on naveo da su se od prošle godine, globalno nepovjerenje i podjele dodatno produbili i da “neki nepromišljeno zveckaju nuklearnim mačem”.
“Svijet mora da se ujedini i zajedno osudi to neprihvatljivo ponašanje. I moramo da pronađemo nova rješenja da oživimo razoružanje”, istaknuo je Gutereš.
Ceremoniji su prisustvovali predstavnici 109 zemalja i Europske unije, a pušteno je i stotine bijelih golubova kao simboli mira.
Atomska bomba koju su Sjedinjene Američke Države bacile na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine, pred kraj Drugog svjetskog rata, uništila je grad, ubivši 140.000 ljudi.
Druga bomba bačena je tri dana kasnije na Nagasaki, kada je poginulo 70.000 ljudi.
Japan se predao 15. avgusta.
Oni koji su preživjeli napade atomskim bombama imali su trajne posljedice, pošto su bili izloženi radijaciji.
Ukupan broj preživjelih u napadima na Hirošimu i Nagasaki u martu je iznosio 106.825, što je za 6.824 manje nego prije godinu dana, pokazuju podaci japanskog Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja.
Preživjeli iz Hirošime i Nagasakija su poznati kao “hibakuša” i zalažu se za zabranu nuklearnog oružja.