U Gradišci je danas obilježena 28 godišnjica od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije u vojno-policijskoj operaciji ’’Bljesak’’. Čuvajući sjećanje na ovaj tragični događaj iz 1995.godine , kod Spomen-obilježja poginulim srpskim civilima i vojnicima iz Zapadne Slavonije, služen je parastos i položeni vijenci gdje je odat i pomen za 283 poginulih i preko 15.000 protjeranih Srba.
Sjećanja na iznenadni napad, stradanja i strahote i danas žive kod protjeranih Srba. Da je početak maja 1995.godine bio koban za Srbe iz zapadne Slavonije prisjeća se Mile Ljubičić koji je tada sa svojom suprugom, roditeljim i drugim poznanicima tražio spas, ne želivši da padne u ruke argesora. Podsjeća kako su hrvatske snage, gađaje prognaničku kolonu iz svih raspoloživih sredstava.
” Tada mi je puno komšija i rođaka stradalo a hvala Bogu moji su svi uspjeli da prežive egzodus. Ja i supruga smo tih majskih dana izašli iz našeg mjesta i pridružili se koloni. Bilo je strašno jer je na nas pucala avijacija, artiljerija, tenkovi. Ljudi su bili uplašeni i gledali su da na neki način izvuku živu glavu. To je zaista bila jedna velika golgota ”,rekao je Ljubičić.
Spomenik poginulim srpskim civilima i borcima Srpske vojske Krajine koji je podignut u Gradišci danas stoji kao posjetnik na vrijeme stradanja i patnji slavonskih Srba kojima je ovo mjesto na savi prije 28 godina postalo mjesto spasa i novog života.
Pomen nastradalima odale su brojne visoke delegacije iz političkog života Srpske, organizacije proistekle iz Odbrambeno – otadžbinskog rata, porodice prognanih i brojni drugi. Prisutnim se obratio i Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekavši da operacija ”Bljesak” veliko stradanje Srba koje druga strana cinično slavi kao pobjedu.
” Ubijanje civila i granatiranje izbjegličkih kolona ne može biti pobjeda i to se danas na drugoj strani obilježava kada je na desetine hiljada porodica moralo da napusti svoje kuće i spas traže u Republici Srpskoj. Za dva dana nas čeka i sjećanje na stradanje u Dobrovoljačkoj ulici . I naš kalendar je pun takvih i sličnih događaja bez obzira da li je u pitanju naša prošlost. Treba samo pogledati datume stradanja i vidjećete kako je prošao srpski narod. To je stradalnički narod koji je najviše stradao od svih naroda. Svaka floskula o bratstvu i jedinstvu je neprihvatljiva.”,rekao je Dodik.
Hrvatske vojno-policijske akcije “Bljesak”, “Oluja”, “Maslenica” i druge su bile nastavak politike NDH, koje se savremena Hrvatska još nije jasno odrekla, izjavio ministar rada i boračko-ivalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić. Dodao je da je zahvalan što se ovakvi značajni datumi, obilježaju sa Srbijom.
” Mi zajedno danas dajemo pomen za poginule i obilježavamo sve naše tragedije ali slavimo i naše pobjede. Na taj način pkazujemo da poštujemo našu prošlost i želimo da ostanemo na ovim prostorima gdje cijenimo žrtvu našeg prognanog naroda. Naša posljednja odluka da se borcima Vojske Repulike Srpske Krajine priznaju prava kao i borcima Vojske Republike Srpske, koju je najavio predsjednik Milorad Dodik, predstavlja dokaz da se u Srpskoj vodi računa o izbjeglim Srbima iz Hrvatske ”,rekao je Egić.
Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić je rekao kako se u ovoj lokaloj zajednici, kroz njegovanje sjećanja, čuva pomen na stradanje našeg naroda. Ovim događajima, kako navode, treba da se uče nove generacije.
” Gradiška je otvoren grad koji je tog maja 1995.godine otvorio svoja vrata ali i srce i dušu za kolonu izbjeglih Srba iz zapadne Slavonije. Danas su oni punopravni žitelji Gradiške koji rade na dobrobit ovog grada sa ostalim ljudima. Oni su svojim dobrinosom uvijek razvijali ovo mjesto, Gradiška će uvijek biti otvoren grad za sve ljude dobre volje ”,rekao je Adžić.
Pod kodnim nazivom “Bljesak” hrvatske oružane snage su 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN /UNCRO – Sektor “Zapad”/.
Protiv zapadnoslavonskih Srba, odnosno oko 15.000 žitelja i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 172 osoba ili 61 odsto, dok se kao nmestali vodi još 111 osoba ili 39 odsto, među kojima je 48 civila, uključujući i 22 žene.
Oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, od kojih su mnogi prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.
Hrvatski sudovi su osudili velik broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora za razne ratne zločine, koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture zloglasne Lore u Splitu.
Savjet bezbjednosti UN Rezolucijom 994 od 17. maja 1995. godine od Hrvatske je zatražio da povuče svoje snage iz zone pod zaštitom UN, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavljene Zagrebačkim sporazumom o primirju iz 1994. godine.
Pred pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u toj akciji, koji nisu odmakli dalje od predkrivične faze.
TV K3