Rasprava pred Odborom Evropskog parlamenta za spoljnu politiku još jednom je pokazala svu podijeljenost Bosne i Hercegovine, a iz govora Milorada Dodika, Šefika Džaferovića, Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH, te Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH, moglo se zaključiti da u ovom trenutku Bosnom i Hercegovinom nije zadovoljan nijedan narod te da na potpuno različit način vide njenu budućnost.
Dodik je u svom obraćanju u Evropskom parlamentu nekoliko puta ponovio da Republika Srpska ne povlači nijedan potez da bi se otcijepila od BiH te pozvao EU da prestane pomagati BiH “tako što pravi probleme”.
“Nijedan plan niti potez ne povlači Republika Srpska da bi se otcijepila od BiH. Ona hoće svoju ustavnu poziciju i to nije otcjepljenje”, rekao je Dodik ističući da reforme koje su donesene u BiH ne odgovaraju Ustavu te da se on i Republika Srpska samo bore za ustavnu BiH.
Istovremeno, pozvao je EU da pomogne da BiH funkcioniše kao zajednica sastavljana od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, naglašavajući da se ne slaže s Komšićem i Džaferovićem koji pokušavaju stalno održavati tenzije.
“BiH je u permanentnoj krizi, nedovršena, nestabilna, mnogi kažu i nemoguća imajući u vidu istorijske i druge razlike”, rekao je Dodik dodajući da je Džaferović, za razliku od njega, učestvovao u ratu i komandovao operativnim jedinicima za koje postoji sumnja da su učinile ratni zločin.
“U BiH je na sceni muslimanski nacionalizam koji ide na to da majorizira Srbe i Hrvate i podredi ih lažljivim pričama o građanskom uređenju koje treba ta dva naroda da marginalizuje, da nemaju nikakva prava. Da li biste vi u Evropi bili srećni s time? Borite se protiv muslimanske države, zašto sada nas gurate u to”, upitao je Dodik.
Inače, prije Dodika govorili su Komšić i Džaferović, koji su situaciju u BiH pokušali povezati sa odnosima Ukrajine i Rusije, a ni ovoga puta, kao i ranije, Komšić nije propustio priliku da optuži Srbiju i Hrvatsku da se miješaju u unutrašnje stvari BiH.
I Komšić i Džaferović indirektno su optužili Dodika da je ruski čovjek, što je ovaj demantovao i istakao da je ponosan na to što Ruska Federacija BiH nije obustavila isporuku energenata.
Govoreći o odnosima u BiH, Komšić je rekao da je izborni sistem koji se pokušava nametnuti put disolucije BiH te da je evropski put BiH uz NATO jedina garancija egzistencije BiH.
“Sadašnja, dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, sa djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već je izvor zasada političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države”, rekao je Komšić, koji je, osim Dodika, i Čovića optužio da je ruski čovjek.
Slično kao i Komšić, i Džaferović je rekao da Hrvati u BiH nisu ugroženi, a za blokadu institucija BiH optužio je Dodika i Republiku Srpsku. Takođe, naglasio je da niko nije utvrdio da su Hrvati ugroženi te da je mnogo veći problem taj što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandiduju nego “što jednom kandidatu nije zagarantovana pobjeda na izborima”, vjerovatno misleći na Čovića.
Sa druge strane, Čović je u svom govoru rekao da demokratska nadmoć jednog naroda ne može ugroziti načelo konstitutivnosti koje se mora osigurati u svim institucijama.
“Pokušaji provođenja retrogradnih agendi, ali i dominacija jednog naroda doveli su do vrhunca nerazumijevanja. Neprihvatljivo je da se Hrvati u BiH, iako su konstitutivni narod, ne osjećaju sigurno. Politička prava Hrvata nisu ni priznata ni jednaka sa druga dva konstitutivna naroda. Njihovo neotuđivo pravo na izbor svojih predstavnika se grubo krši”, rekao je Čović.
Članovi Odbora Evropskog parlamenta za spoljne poslove uglavnom su u svojim govorima isticali neophodnost puta BiH ka Evropskoj uniji ističući da su spremni pomoći, ali da BiH mora prevazići unutrašnje podjele.
Nezavisne