Nacrt zakona o transparentnosti vlasništva u medijima je izrađen, te nadležnim bh. institucijama kao na tacni predat prije dvije godine, ali još nije stavljen u proceduru.
“Neophodno je da građani budu upoznati sa vlasničkom strukturom medija, urednicima i novinarima koji kreiraju medijske sadržaje. Time će steći sliku ko stoji iza kojeg medija, čije interese medij zastupa, odnosno čije ciljeve pokušava ostvariti”, ističu iz Savjeta za štampu BiH.
Kako dodaju, trenutno je u BiH transparentnost vlasništva u medijima samo djelimično regulisana, ali u svakom slučaju nedovoljno.
“Nacrt zakona o transparentnosti vlasništva u medijima, nastao kao rezultat projekta ‘Mediji i javni ugled’, koji je realizovao konzorcij organizacija: Udruženje ‘BH novinari’, Savjet za štampu u BiH, ‘Mediacentar’ Sarajevo i ‘JaBiHEU’, iako predat nadležnim državnim organima krajem 2018, još nije stavljen u proceduru”, upozoravaju iz Savjeta za štampu BiH.
Kako napominju, postojećim zakonima koji regulišu oblast medija, uz zakon o transparentnosti vlasništva u medijima, nedostaje i zakon o oglašavanju, koji su još u formi nacrta.
“Usvajanjem ova dva zakona osigurala bi se efikasna transparentnost vlasništva u medijima i u konačnici omogućilo potpuno pravo građana na tačne, provjerene i blagovremene informacije. Neophodno je da se u BiH čim prije stekne politička volja i konačno usvoje ovi nacrti”, ističu iz Savjeta za štampu BiH.
Novinarska zajednica takođe podsjeća da su Savjetu ministara još 2018. godine predati nacrti zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i transparentnog finansiranja, ali epiloga nema.
Kako dodaju, nadaju se da će međunarodna zajednica početi vršiti ozbiljniji pritisak na naše vlasti da ili uzmu u razmatranje ove nacrte koje su “dobili na tacni” ili da sami nešto urade u toj oblasti.
U Udruženju “BH novinari” kažu da u BiH ne postoji posebna zakonska regulativa u vezi sa transparentnošću medijskog vlasništva.
“Prije dvije godine, u decembru 2018, ‘BH novinari’ su sa konzorcijem projekta ‘Mediji i javni ugled’, uz podršku EU, izradili Nacrt zakona o javnosti vlasništva i zaštiti medijskog pluralizma i dostavili ga Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, kao i svim drugim institucijama odgovornim za regulisanje rada medija. Nije mi poznato da je ovo ministarstvo poduzelo bilo kakve korake u pravcu donošenja zakona o transparentnosti medijskog vlasništva, iako se u izvještajima Evropske komisije o napretku BiH u procesu EU integracija stalno naglašava ova obaveza i neučinkovitost nadležnih vlasti u ovoj oblasti”, ističe Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja “BH novinari”.
Darko Momić, novinar “Glasa Srpske”, ističe da u Srpskoj nije problem pitanje vlasništva u tradicionalnim medijima, poput dnevnih listova ili televizija, jer je se, kako podsjeća, zna ko je vlasnik “Glasa Srpske”, “Nezavisnih novina”, BNTV-a, ATV-a itd., ali je, kako naglašava, problem što svakodnevno niču portali bez impresuma.
“Brojni portali nemaju impresum i ne zna se ni ko je vlasnik, ni ko je urednik ili odgovorno lice, a svakodnevno plasiraju, najblaže rečeno, poluistine i neprovjerene informacije. Na taj način se u javnosti stvara jako loša i ružna slika o novinarskoj profesiji, pri čemu žrtve ispadaju novinari koji revnosno rade svoj posao zato što ih se trpa u isti koš sa onima koji bez imena i prezimena, a time i bez ikakve odgovornosti, objavljuju bljuvotine”, kaže Momić.
Iz resornog ministarstva u Savjetu ministara nismo uspjeli dobiti stav.
(Nezavisne – Foto: Ilustracija/Arhiva)