Proteklog vikenda u Bosni i Hercegovini osjetila su se tri zemljotresa u različitim dijelovima države. Posljednji među njima pogodio je pogranično područje Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a radilo se o snažnom zemljotresu jačine 4.2 stepena po Richteru, navodi se na stranici Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).
Prema seizmološkim podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), zemljotres je registrovan na dubini od dva kilometra, sedam kilometara južno od Čajniča na istočnoj granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Ovaj zemljotres nije zabilježen na stranici Seizmološkog zavoda FBiH jer epicentar nije bio na području BiH.
Podsjećamo, dva zemljotresa tog dana osjetila su se u Tuzli. Jedan je bio gotovo neosjetan, jačine 2,6 stepeni Richterove skale, dok je drugi zemljotres bio jačine 4,2 stepena po Richteru koji je pogodio u subotu ujutro u 9.05 sati područje Mramora, između Srebrenika i Tuzle.
Epicentar zemljotresa bio je sedam kilometara sjeverno od Mramora, 90 kilometara od Sarajeva, navodi EMSC.
Poznato je da je BiH trusno područje, a inženjer geodezije i profesor geografije Vedran Zubić govori da li u našoj zemlji postoji opasnost od jačih zemljotresa.
Regionalni i lokalni tektonski rasjedi zemljine kore teritorije BiH gdje je
– Južna Evropa se kompletna nalazi u zoni tektonske aktivnosti tj. tektonski je labilna. Za navedenu aktivnost najviše je ‘kriva’ Afrika koja se, godišnje 2-3 cm, kreće ka sjeveru i gura Mediteransku ploču. Navedena ploča se podvlači pod npr. Balkansko poluostrvo te pravi tektonsku aktivnost. Zbog svega toga čujete često o trusovima u Italiji, Turskoj, nedavno u Grčkoj, kao i na cijelom Balkanu -rekao je Zubić.
– Naš prostor nije aktivan kao što je tzv. Vatreni pojas Pacifika niti se možemo tektonski porediti sa Japanom ili Kalifornijom, ali je jasno da je kod nas trus više moguć nego u npr. Skandinaviji. Trus nas ne smije začuditi niti iznenaditi. Tektonske procjene su da bi se mogao dogoditi zemljotres do 7 Rihterove skale, ali to je samo predispozicija – rekao je Zubić, te je dodao da kad se priča o tektonski aktivnom prostoru, ljudi zaboravljaju da neki prostor može više vijekova biti “miran” pa se probuditi. Slično je i sa vulkanima koji znaju godinama “spavati” pa se naglo probuditi, piše Radio Sarajevo.
– Kod nas se reljef još endogeno formira. Zbog podvlačenja planine nam rastu te ih zovemo mlade vjenačne. Dinaridi su pravca SZ-JI te nam govore o smjeru kretanja subdukcije. Ali oni nisu nastajali u istom periodu. Npr. unutarnji Dinaridi na sjeveru čine taj sjeverni pojas koji je odvojen crtom Kozara-Spreča. Ista je zona diskontinuiteta te zbog toga iznimno labilna. Da je živ Mohorovičić utvrdio bi da je tu plitka zona širenja trusa tj. da su plitki hipocentri. Na toj crti su npr. Banjaluka, Teslić, Doboj, Tuzla. Tuzla ima i problem potencijalnih urvinskih trusova – pojasnio je Zubić.
Takođe, naveo je i kako je druga zona dislokacije je crta Grmeč-Zelengora. Tu se nalaze npr. Livno i Mostar. Zubić je prokomentirao kako se Grmeč (grmi) i Treskavica (trese se) ne zovu tako slučajno!
– Napomena je da su u zadnjih nekoliko mjeseci bili trusovi kod Mostara i baš u zoni Treskavice – dodao je te je rekao kako su te dvije zone najgore.
– Ali i druge regije nisu ‘stabilne’. Recimo prostor šire okoline Glasinca ili spoljašnji Dinaridi imaju tektonsku predispoziciju – rekao je Zubić
On je skrenuo pažnju na to da treba voditi računa o gradnji saobraćajnica i urbanih cjelina.
– Moraju se ‘ispoštovati’ svi naučni standardi i spoznaje. Samim tim i izbjegavati bilo kakvu djelatnost u labilnijim zonama. Osim tektonike treba slušati i hidrologiju, klimatologiju, geologiju itd. Samo vas napominjem kolike su nesreće bile u Turskoj 1999. zbog gradnje kuća u labilnoj zoni. Poslije je to dobilo i sudski epilog, ali šteta ljudskih života je nemjerljiva – rekao je Zubić dodajući kako ako želimo smanjiti posljedice prirodnih pojava moramo ulagati u nauku i slušati je.
Na samoj teritoriji BiH, gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri zemljotresa intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti.
Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području zemljotresi instrumentalno registruju zabilježeno je 1084 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
(Srpskainfo)