U BiH, 24 godine nakon rata ima još 8.050 sumnjivih opasnih područja, površine 995,87 kilometara kvadratnih, te 917 potvrđenih opasnih područja površine 22,14 kilometara kvadratnih, navedeno je u izvještaju Centra za uklanjanje mina u BiH.
Direktor Centra Saša Obradović predstaviće ove podatke učesnicima 4. Revizione konferencije “Svijet bez mina”, koja je u Oslu počela u ponedjeljak 25. novembra, traje do petka, 29. novembra, a održava se povodom obilježavanja 20 godina od stupanja na snagu Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera protivpješadijskih mina.
U delegaciji BiH je, osim Obradovića, i ambasador BiH u Norveškoj Nedim Makarević, saopšteno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
Iz Centra navode da je BiH u potpunosti angažovana i posvećena poboljšanju efikasnosti i djelotvornosti terenskih aktivnosti, s ciljem isšunjavanja obaveza iz Konvencije.
“BiH je u posljednjih pet godina uspjela da oslobodi ukupno 158,5 kilometara kvadratnih, pri čemu je uništeno 8.992 mina i 9.992 ostalih eksplozivnih ostataka rata”, navedeno je u izvještaju.
U saopštenju je istaknuto da je zahvaljujući kontinuiranoj edukaciji o opasnostima od mina i obilježavanju aktivnosti, broj civilnih žrtava u BiH stalno smanjuje, jer su ljudi više informisani i edukovani o opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, kao i kako izbjeći potencijalni rizik.
“BiH intenzivno radi i na pružanju što adekvatnije pomoći preživjelima od mina, budući da je zemlja i dalje suočena sa ozbiljnim izazovima medicinskih i rehabilitacionih ustanova, kao i sa socijalno-ekonomskom reintegracijom žrtava od mina i tako ostaje posvećena jačanju brige, rehabilitaciji i ublažavanju patnje žrtava od mina”, navedeno je u saopštenju.
Iz Centra su navela da su se u BiH u ovoj godini dogodile dvije deminerske nesreće, tri deminera su povrijeđena i evidentriana su dva smrtna slučaja.
“U proteklom periodu BiH je primila različite vrste pomoći i saradnje koje dolaze od velikih donatorskih zajednica”, podsjetili su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
Konferencija u Oslu je formalni diplomatski sastanak 164 zemlje potpisnice Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera protivpješadijskih mina, koji predstavlja priliku da sve zemlje članice Konvencije razgovaraju o rezultatima postignutim nakon prethodne Konferencije održane u Maputu 2014. godine, te da se da smjer za sprovođenje Konvencije u narednih pet godina.
Paralelno sa Konferecijom biće održano i niz sporednih događaja čiji je cilj uspostavljanje dijaloga o trenutnom statusu Konvencije, kao i potrebama i izazovima za ispunjenje preuzetih obaveza.
SRNA