Vrhovac je rekao Srni da ovo društvo ima 25 članova i da je u Banjaluci oko 1.000 ljudi slušalo kurs ovog jezika.
“Interesovanje za učenje esperanta postoji, i to su uglavnom ljudi koji žele da uče jezike i ljudi koji uz pomoć Esperanta i esperantske globalne mreže žele da upoznaju druge kulture”, rekao je Vrhovac povodom godišnjice izdavanja prve knjige na ovom jeziku 26. jula 1887. godine.
On je dodao da društvo “La Mondo” svake godine organizuje kurs esperanta za početnike, kao i za one koji žele da nastave sa učenjem.
“Esperanto se može učiti i preko interneta, a najbolji sajt je www.lernu.net. Svi zainteresovani se mogu javiti na adresu našeg društva: [email protected]”, precizira Vrhovac.
Prema njegovim riječima, postoji veoma bogata esperantska literatura, kao i udžbenici za učenje, dok su sa prostora Republike Srpske na ovaj jezik prevođena djela Petra Kočića, Ranka Preradovića, Stevke Kozić-Preradović i Ranka Risojevića.
U Varšavi je 26. jula 1887. godine izašla prva knjiga na Esperantu i pristalice njegove ideje predlažu da svijet prihvati i slavi ovaj datum kao Dan pravedne komunikacije i ravnopravnih međusobnih odnosa grupa, kultura i naroda.
Međunarodni jezik Esperanto namijenjen je za odnose između ljudi različitih jezika, da bi razgovarali na neutralnom jeziku i da se niko ne bi osjećao podređeno.
U Društvu “La Mondo” navode da se pravična komunikacija može postići trojezičnom formulom koju preporučuje UNESKO i koja daje javno priznanje za tri jezika – maternji, nacionalni, odnosno regionalni i međunarodni.
“Iako je moguće da neka zemlja ostane `neutralna` u pogledu nacionalnosti i vjeroispovijesti, to je nemoguće u pogledu jezika. LJudi u svijetu u pojedinim zemljama treba da pomoću zajedničkog jezika promovišu bolje međusobno razumijevanje i efikasniju komunikaciju, ali u isto vrijeme da imaju pravo da koriste maternji jezik, jer je to dio njihove kulture i identiteta”, navode u društvu “La Mondo”.
Međunarodni jezik Esperanto nudi neutralan alat da bi se obezbijedila jezička prava na međunarodnom planu i od svih planskih jezika u svijetu on je najpoznatiji i najviše korišten.
Prema mišljenju lingviste Tove Skutnab Kangasa, na Esperantu se može izraziti sve što govornik poželi, jer svako može da kreira nove riječi, troši se i mnogo manje vremena nego za neki od prirodnih jezika, jer je logičan i nema izuzetaka.