U prisustvu brojnih građana otkriven je spomenik srednjovjekovnom srpskom vladaru Stefanu Tvrtku I Kotromaniću, koji krasi novouređeni prostor u okviru najveće kružne raskrsnice u blizini tvrđave Kastel.
Osim velelepnog monumenta visine preko deset metara, ovaj jedinstveni ambijent smješten u srcu našeg grada krasi bogata hortikultura, ali i najduža fontana sa osam kaskada koje simbolizuju slapove na rijeci Vrbas.
Svečanom otkrivanju spomenika prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je istakao da je Banjaluka dobila još jedan novi simbol i još jednu svoju novu razglednicu.
“Banjaluka je dobila jedno novo mjesto, koje je više od parka ili skvera, mjesto kojim je sačuvala jedan veoma značajan period srpske istorije i jednu važnu istorijsku ličnost, Stefana Tvrtka I Kotromanića srednjovjekovnog vladara Srba, Bosne, Primorja i zapadnih zemalja”, poručio je gradonačelnik.
On je istakao da uz jednu odgovornu lokalnu politiku, Banjaluka istovremeno vodi i jednu odgovornu nacionalnu politiku.
“Neki tendenciozni pokušavaju da kažu da se spomenikom Tvrtku I Kotromaniću vraćaju neki bosanski korijeni, a upravo suprotno tome, na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpkom vladaru, koji je krunisan u Mileševi po obredu Nemanjića i koji nosi titularno ime Stefan. Odreći se Tvrtka, značilo bi da se odričemo sebe, što mi kao narod svakako nismo spremni. Postaviti spomenik Tvrtku I Kotromaniću znači postaviti temelj srpske istorije, kulture i tradicije u epicentar Banjaluke”, poručio je gradonačelnik.
Dodao je da ni sama lokacija nije slučajna, jer je ovo mjesto, gdje se sva naselja ukrštaju.
“Baš na mjestu gdje se ukrštaju Obilićevo i Lazarevo, Centar i Kočićev vijenac postavili smo monument impoznatne visine od preko 10 metara. Važno je da pošaljemo poruku da je Bosna i Hercegovina istorijski gledano – neodvojiva od srpskog naroda, iako u političkom smislu ima mnogo mana i mnogo toga lošeg je usmjereno prema Srbima”, kazao je on.
Gradonačelnik je dodao da je jednako tako, spomenik Kulinu banu sa Trgovačkom poveljom, koja započinje riječima: “U ime Oca, Sina i Svetoga Duha” i pisana je na Praznik Usjekovanja glave Svetog Jovana, dokaz postojanja hrišćanstva na ovim prostorima.
“Uz to vratili smo i dvoglavog orla na Banski dvor nakon 83 godine, ali i izgradili Park posvećen Veleizdajničkom procesu, jer smo shvatili važnost očuvanja sjećanja na stradanja naših ljudi, samo zbog toga što su bili Srbi”, rekao je Stanivuković.
Koordinator ovog projekta Valentina Savić-Mandić istakla je da je ovo mjesto oduvijek bilo linija razdvajanja istočne i evropske arhitekture Banjaluke, a da je danas postalo mjesto susreta.
“Ovo mjesto koncipirano je sa sva manja trga, spomenikom i linijskom fontanom koja ima osam kaskada, koje simbolizuju slapove Vrbasa. Tokom izvođenja radova na ovoj lokaciji otkriven je i srednjovijekovni bunar, koji smo parterno zastaklili i na taj način dobili dodatnu istorijsku vrijednost na ovoj lokaciji”, kazala je ona.
Dodala je da je ponosna na ovaj projekat jer je Banjaluka dobila mjesto gdje se građani mogu okupiti, sresti u uživati u predivnoj ambijentalnoj cjelini.
Profesor Duško Pevulja rekao je da je ovo još jedan u nizu važan dan za Banjuluku, koja je dobila još jedan identitetski znak kakav je trebao gradu, ali i Republici Srpskoj, da potvrdi da je Bosna i Hercegovina srpska zemlja.
“Preko ovih znamenja vraćamo se korijenima, koji imaju srpski karakter. Ovaj spomenik simbolizuje razlistavanje istorije i ispravljanje nepravde”, kazao je Pevulja, te podsjetio da je osim Parka oslobođenja posvećenog Veleizdajničkom procesu, podignuta i bista profesoru Gugi Lazareviću, koji je obilježio neko naše vrijeme, drugu polovinu 20. vijeka.
Izvor: Nezavisne novine