Prema pokazateljima, zaključno sa 31. oktobrom 2018. godine, u BiH je registrovano oko 22.000 stranih državljana.
U oktobru prošle godine, procjena je da se nalazilo oko 5.000 neregularnih migranata.
U izvještaju se navodi da povećan i nekontrolisan ulazak stranih državljana u BiH i kontinuitet tog procesa zahtijevaju dodatnu mobilizaciju materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa kojima BiH ne raspolaže.
Imajući u vidu svakodnevni rast broja migranata u BiH, kako se navodi, neophodno je da nadležni organi preduzmu dodatne mjere na zaštiti granice i bezbjednosti građana BiH.
U izvještaju se ističe da migranti ulaze ili su već ušli u BiH bez ikakvih identifikacionih dokumenata, na mjestima koja, prema informacijama dobijenim od nadležnih organa, nisu predviđena za prelazak granice i većina njih je iskazala namjeru da traži azil, iako je za njih BiH uglavnom zemlja tranzita.
Institucija Ombudsmana je u periodu od aprila do oktobra 2018. godine sprovela monitoring stanja u ovoj oblasti i zaključila da se u BiH trenutno odvija proces takozvanih mješovitih migracija.
– Preklapaju se motivi migracija, tako da imamo strance koji su u potrazi za boljim uslovima života – ekonomski migranti, koji su najčešće državljani Pakistana, Irana, Iraka, Maroka, Tunisa, Alžira, Libije i strance koji traže utočište – lica pod međunarodnom pravnom zaštitom iz Sirije – navedeno je u izvještaju o radu ove institucije za prošlu godinu.
Specijalni izvještaj o stanju u oblasti migracija u BiH je sačinjen vršenjem monitoringa u oblasti migracija u BiH, što je uključivalo posjete svim lokacijama na kojima se nalaze strani državljani, razgovor sa njima i osobljem u ustanovama i prostorima gdje su smješteni.
Održavani su i sastanci sa svim rukovodiocima institucija koje su, shodno odredbama Zakona o strancima i Zakona o azilu, nadležni za postupanje u oblasti migracija i azila, te predstavnicima međunarodnih organizacija, domaćih i stranih nevladinih organizacija.
Izradom specijalnog izvještaja ombudsmani žele ukazati nadležnim organima da u skladu sa domaćim i međunarodnim standardima ljudskih prava osiguraju prava strancima koji se zateknu u BiH.
Intervjui sa migrantima zatečenim u BiH pokazuju da susjedne države ne vrše njihovu registraciju, upravo u namjeri da se izbjegne njihov povratak, kroz proces readmisije.
– Služba za poslove sa strancima ukazala je na problem krijumčarenja stranaca, a prema podacima dobijenim iz Granične policije BiH do sada procesuirani slučajevi i prikupljeni kriminalističko-obavještajni podaci ukazuju na više pojavnih oblika krijumčarenja ljudi – ističe se u saopštenju.
Imajući u vidu da je situacija na području Unsko–sanskog kantona kulminirala u oktobru prošle godine, izvršenim posjetama, ombudsmani su zaključili da je izostala podrška organa vlasti BiH lokalnim zajednicama, kako u Bihaću tako i Velikoj Kladuši.
Ombudsmani su analizirali stanje u BiH koje se odnosi na migracije i azil, te uvažavajući relevantno domaće i međunarodno zakonodavsto, uputili Savjetu ministara BiH određene preporuke.
– Potrebno je aktivirati sve mjere predviđene Strategijom u oblasti migracija i azila i Akcionim planom za period od 2016. do 2020. godine, koje, između ostalog, uključuju povećanje efikasnosti nadzora i kontrole granice BiH. Neophodno je i obezbijediti dodatne smještajne kapacitete – ističe se u izvještaju.
U tekstu se dodaje da bi posebno trebalo da se definiše uloga međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, te volontera, kako bi sistemski i na adekvatan način bila iskorištena njihova spremnost da pomognu u procesu.
– Potrebno je jačati kapacitete institucionalnih mehanizama nadležnih za postupanje u vezi sa migracijama, uključujući Sektor za azil, Graničnu policiju BiH i Službu za poslove sa strancima – navodi se u godišnjem izvještaju o aktivnostima ombudsmana BiH koji je dostupan na njihovoj zvaničnoj internet stranici.
RTRS