Mi nismo tolerantni i spadamo u desetak najmanje tolerantnih društava na svijetu, zbog čega je potrebno da se što više edukujemo o toleranciji, rekao je Ivan Šijaković, sociolog, povodom obilježavanja 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancije.
Ističe da je inače u prethodnih 20 godina visok trend porasta netolerancije u svijetu.
“Veoma se povećao stepen netolerancije prema različitim etničkim grupama, ideologijama, odnosno prema svemu onome što je drugačije. Mislim da mi vrlo malo radimo na edukaciji o toleranciji”, rekao je Šijaković.
Prema njegovim riječima, naše društvo je genetski predisponirano kao netolerantno.
“Mislim da će se u budućnosti sve više razvijati taj stepen netolerancije”, istakao je Šijaković.
Da je potrebno odmalena učiti o toleranciji, naglašava i Aleksandar Milić, banjalučki psiholog.
“Mi ne učimo mlađe naraštaje da ne ulaze u konflikte. Oni još od vrtića i osnovnih škola treba putem radionica da uče o tome. Veoma je važno naučiti da saslušate druga osoba”, kaže Milić te dodaje da je potrebno edukovati i odrasle ljude o tome.
Naime, kako kaže, narod sa ovih prostora nema toleranciju da čuje drugo mišljenje.
“Nizak nivo tolerancije prenosi se u privatni život, porodicu, vezu, niko nikoga ne toleriše i ne postoji razumijevanje, a onda se na tome insistira, kao da je to vrijednost. Tvrdoglavost i nedostatak tolerancije je nedostatak i ne bi trebalo da se time ponosimo”, istakao je Milić.
Lazar Prodanović, predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, za “Srnu” je kazao da je BiH danas više nego ikada potrebna tolerancija prema drugima i drugačijima.
“Dosezanje pune harmonije u različitosti imperativ je za sve nosioce vlasti na svim nivoima u BiH, ali i za svakog običnog čovjeka u ovoj zemlji kako bismo, svi zajedno, različitosti pretvorili u prednosti u političkom, ekonomskom, vjerskom i kulturnom pogledu i kako bismo svakoga dana radili na promociji mira i kulture mira koja je zasnovana na toleranciji”, istakao je Prodanović.
Iz Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine sa žaljenjem konstatuju da u Bosni i Hercegovini ne postoji ozbiljna volja da se podigne nivo tolerancije između različitih grupa koje čine naše društvo.
“Ne samo institucije vlasti, nego i pojedinci često nisu spremni da se suoče sa pojavama ili politikama koje produbljuju podjele i uzrokuju nestabilnosti. Takvo okruženje može pogodovati pojavi ozbiljnijih incidenata, dok su vrlo rijetki primjeri međuetničke, međureligijske ili međurasne solidarnosti ili bar ne nalaze zasluženo mjesto u javnom, odnosno medijskom prostoru”, saopštili su iz Institucije ombudsmana.
U tom smislu, ombudsmani podsjećaju da je Bosna i Hercegovina članstvom u Savjetu Evrope preuzela obavezu borbe protiv netolerancije, od čega, između ostalog, zavisi njen međunarodni ugled i položaj u međunarodnoj zajednici.
Nezavisne.com (Foto: arhiva)