Stanovnici Jusufelija, grada u istočnoj crnomorskoj provinciji Artvin, morali su da napuste grad zbog izgradnje istoimene hidroelektrane koja je potopila njihov grad u kojem voda svakog dana naraste po metar.
Stanovnici sada gledaju kako im grad tone, njihove stare kuće se polako gube u vodi, dok samo vrhovi minareta i mostovi izranjaju, prenosi Kathimerini.
Brana Jusufeli, najviša do sada u Turskoj, trebalo bi da pomogne u proizvodnji energije za potrebe oko 2,5 miliona ljudi ili 750.000 automobila TOGG – prvog domaćeg i potpuno električnog vozila u Turskoj.
Međutim, istovremeno je “potopila” živote još 7.500 ljudi iz Jusufelija.
Nisu pogođeni samo ljudski životi. Biodiverzitet ovog područja je poremećen jer hidroelektrana utiče na 70 vrsta biljnih vrsta koje se nalaze u ovoj oblasti. Ekolozi, aktivisti i stanovnici godinama već skreću pažnju, ali su ekonomski dobici prevagnuli.
Kako nalaže Minsitarstvo spoljnih poslova, Turska je u obavezi da uvozi oko 75 odsto svojih energetskih potreba, dok se istovremeno trudi da postane energetski centar šireg regiona – što dokazuju i nuklearna postrojenja koja se dovršavaju u Akuju.
Prošlog novembra, Redžep Tajip Erdogan je otvorio branu i hidroelektranu Jusufeli i naveo da je to prva brana u Turskoj visine od 275 metara i peta u svojoj kategoriji u svijetu.
Erdogan je, između ostalog, naveo da će milijarde kilovat sati koji će biti proizvedeni u hidroelektrani donijeti turskoj privredi oko 260 miliona dolara.
“Iako u našoj zemlji postoji nedostatak energije, odavde ćemo pokrivati naše energetske potrebe godinu i po dana”, dodao je.
Grad koji se mijenjao sedam puta
Okružen neravnim planinama i najbržom rijekom Čoruk u Turskoj koja teče kroz usku dolinu i Jusufelijem na njenim obalama, ovo područje se dugo smatralo pogodnim mjestom za izgradnju brane, sa početnim studijama potencijalnog projekta koje datiraju iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, izvještava Foreign Policy. Master plan razvoja hidroenergetike na rijeci Čoruk je napravljen osamdesetih godina prošlog vijeka, a temelj za branu je konačno postavljen 2013. Ono što je podrivano pak, bili su temelji seoskog života.
A od prošle jeseni, kako prenosi Daily Sabah, stanovnici Jusufelija mijenjaju svoje živote, sele se u nove domove i prodavnice. Ovo je zapravo sedmi put u istoriji sela da su mještani bili primorani da mijenjaju život. Jusufeli je decenijama mijenjao imena i njegov centar grada je pomjeran tokom otomanske ere i prvih godina Turske. Konačno, 1950. godine dobija svoj sadašnji status okruga provincije Artvin, a centar grada se premješta na sadašnju lokaciju – onu koju sada ponovo mora da se izmjesti.
Fatih Jedikli, stanovnik Jusufelija, rekao je za Hurriyet da će preseljenje dovesti do toga da grad “izgubi dušu”. “Uspjeli smo da postanemo grad za 50 godina. Naše novo naselje to ne može postići za 100 godina”, rekao je on.
Novi grad, kaže se u izvještaju, sastoji se od više od 2.600 domova i 317 preduzeća, kao i od 520 domova i pet prodavnica za stanovnike sedam drugih sela u okolini. Novi grad uključujuće igrališta, tržne centre i škole, a stanovici će narednih pet godina živjeti besplatno.
Projekat koji, osim naselja, obuhvata 46 tunela i 23 mosta i vijadukta, ali i oko 110 kilometara novih saobraćajnica, koštao je oko dve milijarde dolara.
“Sterilno i monotono”
Kako piše Foreign Policy, stanovnici smatraju da je sve u novom gradu “sterilno i monotono”, daleko od sada napola potopljenog grada koji je imao bogata pirinčana polja, bujno poljoprivredno zemljište, voće, ali i turističku industriju koja je privlačila entuzijaste za rafting. Sada pokušavaju da balansiraju između neophodnog raseljavanja i ekonomskog razvoja za projekat koji obećava.
“Ostavljamo svoja sjećanja ovde… Ona će potonuti”, rekao je jedan od stanovnika Nejmetin Taskin za agenciju Anadolija.
“Pomalo je kao Venecija ovih dana. Uskoro će sve to nestati. Nismo htjeli da se selimo, niti da gledamo kako se naša porodica raspada, ali izbor nije bio naš”, rekla je Dila Gigit, koja je za Foreign Policy govorila o sistemu lutrije, preko kojeg su se stanovi nasumično dodijeljivali svakoj porodici.
“Živjeli smo sa mojom bakom. Sada je na drugom kraju grada i jedva je viđamo. Osjeća se usamljeno”, dodala je.
“Ovdje nam je bilo divno, jeli smo na našim balkonima i terasama. U novim naseljima nećemo imati ništa od toga”, prokomentarisao je za Hurriyet osamdesetšestogodišnji Guluzar Juksel.
Neki su pak, optimistični. “To će biti spor proces, ali vjerujem da će postati prelijep grad”, rekao je Husein Ajdin za Daily Sabah i nastavio: “Osim toga, imaćemo i jezerski pejzaž.
“Ponosan sam na državu, na ono što je uradila ovdje. Radnici su skoro isjekli planinu da bi napravili ravan prostor u kojem bismo mogli da se krećemo”, smatra još jedan stanovnik po imenu Ali Balčija.
Gradonačelnik Jusufelija Egipat Ajtekin rekao je za Hurriyet da se “do sada ukupno 3.180 ljudi prijavilo za novi stambeni prostor, a gradi se naselje koje će primiti približno 10.000 ljudi.
Ajtekin je u istim novinama izvjestio da se “procjenjuju gradovi koji su već raseljeni iz sličnih razloga, da se ovde ne bi pravile iste greške. “Bili smo u Hasankejfu četiri puta”, rekao je on misleći na jugoistočni antički grad, koji će uskoro biti potpuno potopljen zbog brane Ilisos i čiji su stanovnici već raseljeni.
“Kada sam vidio da je avantura sa branom neizbježna, osjetio sam se emotivno. Ali nisam imao dovoljno mentalnog prostora; trebalo je da nađem vremena da obavim sve nove stvari i zadovoljim nove potrebe, umjesto da se sjećam starih. Nema mjesta za plakanje nad epovima prošlosti. Važnije je graditi temelje za budućnost nego plakati za prošlošću”, rekao je Ajtekin.
Međutim, kako prenosi Hurriyet, na vrijeme je pokrenut program za snimanje grada prije nego što je nestao. Sve ulice u centru grada, kao i susjedna sela, snimale su kamere od 360 stepeni i sa zemlje i iz vazduha. Tako će i godinama kasnije stanovnici Jusufelija moći virtuelno da posjete svoj nekadašnji grad. U okviru istog projekta u novom naselju biće napravljen i gradski muzej.
Spaseno preko hiljadu životinja
U međuvremenu, napori da se životinje spasu već mjesecima traju bez prestanka, pošto je nivo vode u porastu od prošlog novembra.
Prema turskim izvještajima, dobrovoljci, koji su na to područje dolazili iz cijele Turske i podržavali spasavanje mnogih živih organizama pod ruševinama u zoni zemljotresa, istovremeno su čamcima, u pratnji raftera, stizali do teško dostupnih mjesta i spasili skoro 20 životinja – male zmije, mačke i pse koji su se tek okotili. U oblasti gdje se spasavaju vodene životinje koje teško žive u vodama brana, životinje liječe i pregledaju veterinari volonteri i štićenici ih hrane.
Ukupno, volonteri su uspjeli da spasu skoro hiljadu životinja, dok se napori spasavanja nastavljaju punim razmjerama.
Istovremeno, kako piše Daily Sabah, pod koordinacijom Udruženja za zaštitu i očuvanje životinja, prirode i ljudi (HAIDIKO), volonteri rade na premještanju životinja lutalica u bezbjednija područja. Osim toga, Generalna direkcija državnih hidrotehničkih radova (DSI) koja je nadrzirala radove, premjestila je i 5.844 stabala voća, uglavnom maslina, dudova, oraha i nara, a pored toga zasadila još 77.000 stabala.
750 hidroelektrana širom Turske
Turska danas ima 750 hidroelektrana i na taj način teži da pokrije oko 20 odsto svojih potreba za električnom energijom.
“Zemlja je druga u Evropi i deveta u svijetu sa instaliranim kapacitetom hidroelektrana”, rekao je turski ministar energetike Fatih Donmez, izražavajući ponos što su projektovanje i izgradnja kritičnih komponenti elektrana “made in Türkiye”.
Prema podacima građevinske kompanije koja je gradila branu Jusufeli, ukupna zapremina vode brane je oko 2,2 milijarde kubnih metara. Postojenje sa planiranom instaliranom snagom od 558MW proizvodiće 1.888 milijaardi kWh energije godišnje.
Zahvaljujući seizmičkim uređajima, brana će takođe moći da mjeri dubinu i jačinu zemljotresa u svojoj neposrednoj blizini.
Na izgradnji brane bilo je zaposleno 7.000 ljudi, a danonoćno je radilo više od 250 inženjera.
(EuroNews – Foto: Print Screen/Twitter)