Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija naveo je u pismu predstavnicima međunarodnih organizacija i ambasada da je do zabrinutosti povodom zaključaka VSTS-a u vezi sa informacijom Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina došlo usljed pogrešnog predstavljanja i pogrešne interpretacije.
Tegeltija je pismo uputio specijalnom predstavniku EU u BiH Lars-Gunaru Vigemarku, šefu misije OEBS-a u BiH Brusu Bertonu, visokom predstavniku Valentinu Incku i ambasadorima SAD i Velike Britanije u BiH Morin Kormak i Edvardu Fergusonu u kojem je pojasnio te zaključke VSTS-a.
Citirajući zaključke VSTS-a, Tegeltija je naveo da je vidljivo da usvojeni zaključak ima dvije tačke od kojih prva govori o potrebi uspostavljanja izuzetne mogućnosti za razrješenje sudija i tužilaca bez provedenog disciplinskog postupka.
“U suštini riječ je o ekstenziji važeće odredbe člana 44 važećeg Zakona o VSTS-u koji prepoznaje mogućnost preispitivanja i poništavanja odluke o imenovanju zbog okolnosti koje su se saznale od momenta imenovanja do momenta preuzimanja dužnosti”, dodaje Telegija.
Tegeltija ističe da se govori o potrebi proširenja korektivnog mehanizma iz odredbe člana 44 važećeg Zakona o VSTS-u na vrijeme i nakon preuzimanja dužnosti, a usljed okolnosti koje VSTS-u nisu bile poznate u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, a koje bi, da su bile poznate, spriječile donošenje takve odluke.
“Međutim, ključna je tačka b) istog zaključka koja integralno sa tačkom a) čini jedinstvo i smisao cijelog zaključka, a koja obavezuje komisiju za legislativu VSTS-a i Pravni odjel da iznađu model odredbe koji bi zadovoljio sve potrebne pravne standarde i zahtjeve Evropske konvencije”, naglašava Tegeltija.
Prema njegovim riječima, pozivanje na pravne standarde i zahtjeve Evropske konvencije podrazumijeva da bi proširenje tog korektivnog mehanizma iz važećeg Zakona podrazumijevalo poseban postupak koji bi podrazumijevao pravo na utvrđivanje činjenica pred nezavisnim tribunalom uz garantovano pravo na učešće u postupku i pravo na odbranu kao i pravo na efikasan pravni lijek, odnosno žalbu.
“Posmatranje zaključka 5. samo kroz tačku a) bez tačke b) zaista bi moglo prouzrokovati zabrinutosti. Međutim, treba imati u vidu da je tačka b) istog zaključka neodvojiva od tačke a) i garantuje ispitivanje svih relevantnih činjenica i donošenje odluka na fer i zakonit način u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije”, dodao je predsjednik VSTS-a.
Tegeltija u pismu uvjerava predstavnike međunarodnih organizacija i ambasada da su VSTS i svi njegovi članovi duboko opredijeljeni za očuvanje i unapređenje nezavisnog pravosuđa u BiH i zaštitu integriteta svih nosilaca pravosudnih funkcija a u skladu sa njegovom zakonskom ulogom i misijom krovnog regulatora nezavisnog pravosuđa u BiH.
VSTS je, napomenuo je Tegeltija, potpuno svjestan delikatnosti ovog pitanja, ali se na donošenje ovakvih zaključaka opredijelio radi jačanja povjerenja svih građana u BiH u lični integritet sudija i tužilaca.
On je naveo da VSTS nalazi potrebnim da se svi navodi o sudijama i tužiocima u BiH trebaju provjeriti u fer i zakonitoj proceduri i na taj način otkloniti sve nedoumice i eventualne sumnje u lični i profesionalni integritet sudija i tužilaca koje bi moglo prouzrokovati ćutanje ili izostanak odgovora na ovakve ozbiljne navode.
Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica poslao je ranije VSTS-u BiH informaciju sa imenima ratnih devet sudija i šest tužilaca za koje smatra da su diskriminatorski postupali u predmetima ratnih zločina, vođenim protiv Srba.
VSTS BiH usvojio je prošle sedmice zaključak da informacija Centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, zajedno sa prilozima, bude dostavljena Kancelariji disciplinskog tužioca VSTS-a BiH, te od njega zahtjeva prioritetno postupanje.
OHR, OBES, Delegacija EU u BiH, te ambasade SAD i Velike Britanije izrazili su 27. oktobra zabrinutost povodom zaključaka VSTS-a u vezi sa informacijom Centra za istraživanje rata i ratnih zločina Republike Srpske o ratnim sudijama i tužiocima predstavljaju, navodeći da oni predstavljaju “nepotreban pritisak na nezavisne pravosudne institucije”.
(Srna)