Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Zoran Tegeltija govorio je o skandaloznim potezima Kristijana Šmita, prioritetima rada Savjeta ministara i Fiskalnog savjeta BiH, budžetu institucija, odnosu politike i ekonomije, šansama koje nudi kandidatski status BiH i o zaduženosti BiH.
Ministar finansija i trezora u Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da su izjave Kristijana Šmita u Londonu nešto najgore što se moglo desiti i najružnije što se moglo čuti o BiH, iako su njegove prijetnje u suštini upućene Republici Srpskoj i okrenute protiv njenih građana.
Tegeltija je u intervjuu za Srnu rekao da, ipak, takvi potezi ne mogu slomiti Republiku Srpsku.
– Čak i da ga razumijemo da je nezadovoljan nekim političarima i da protiv njih govori i pokušava povesti određene drastične akcije, ove posljednje Šmitove izjave okrenute su protiv građana Republike Srpske. Ovo nije ni protiv političara, ni protiv pojedinaca nego je riječ o Šmitovoj otvorenoj prijetnji da će Republika Srpska biti finansijski iscrpljena. Šta to znači finansijski iscrpljivati nekoga – rekao je Tegeltija.
On je rekao da Republika Srpska nije neko ko vodi neki rat, ulaže u naoružanje ili nešto tome slično, nego Srpska svoje finansijske kapacitete ulaže u izgradnju bolnica, škola, vrtića, putne infrastrukture, u sve ono što je potrebno za normalan život radnih ljudi, penzionera, omladine i djece.
Tegeltija je podsjetio da ovo nije prvi put da se dešava da neko prijeti i pokušava da finansijski slomi Republiku Srpsku kako bi ostvario svoje političke ciljeve.
Prema njegovim riječima, zbog svojih političkih odluka, Srpska je poslije rata povukla 10 puta manje finansijskih sredstava od Federacije BiH /FBiH/, ali takvi potezi ne mogu slomiti Republiku Srpsku.
– Tačno je da je Njemačka blokirala finansijska sredstva Oružanim snagama BiH na teritoriji Republike Srpske. Da li to znači da mi sada treba da imamo dvije vojske u BiH, kakve su to poruke – upitao je Tegeltija.
On je razočaran i potezom Šmita koji je od Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ zatražio da uskrati podršku BiH, iako BiH u MMF-u ima i svoje kvote i glasove i guvernera /od juče to je Zukan Helez, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta mnistara/.
Novoimenovani ministar finansija i trezora u Savjetu ministara očekuje da se MMF odredi prema BiH na osnovu odluka svojih organa, a ne na osnovu Šmitovih prijetnji i nekorektnih zahtjeva.
Neće biti zastoja u radu Savjeta ministara i Fiskalnog savjeta
Tegeltija je naglasio da ne očekuje probleme ni zastoje u radu Savjeta ministara, kao ni Fiskalnog savjeta BiH zbog kašnjenja u formiranju vlasti u FBiH.
– To ne smije da se desi. Fiskalni savjet čine ljudi koji obavljaju određene funkcije bez obzira da li su u tehničkom mandatu ili su novoizabrani nosioci funkcija. Mi imamo izabranu Vladu Republike Srpske, premijera, ministra finansija, kao i Savjet ministara sa predsjedavajućom na čelu, a tu sam i ja kao ministar finansija i trezora. Naravno tu su i premijer i ministar finansija u Vladi FBiH koji rade iz prethodnog saziva, i to su ljudi koji čine Fiskalni savjet i mogu da donose odluke u punom kapacitetu – pojašnjava Tegeltija.
On je izrazio nadu da će sjednica Fiskalnog savjeta biti zakazana već sljedeće sedmice i da će biti donesene odluke potrebne za nastavak rada ovog tijela.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija i trezora specifično je u odnosu na entitetska ministarstva finansija ili resorna ministarstva nekih drugih država, i zbog toga su i prioriteti tog ministarstva nešto drugačiji od ostalih.
– Tu ima i dobrih i loših strana, da se odmah razumijemo. Prvo, Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara nema problema sa finansiranjem, odnosno nema problema sa prikupljanjem prihoda jer ima sigurnost i izvjesnost za prihode. Sa druge strane, hendikep je ukoliko imate neki razvojni projekat, a nemate novac, te se zato ne možete pojaviti kod međunarodnih finansijskih institucija, na bankarskom tržištu itd, i tu obezbijediti novac pa ga servisirati u nekom narednom periodu – objašnjava Tegeltija.
Ali, dodao je on, suština svakog ministarstva finansija jeste da obezbijedi podršku za nesmetano funkcionisanje svih institucija u nekoj državi, pa tako i naše ministarstvo mora obezbijediti pretpostavke za kadrovski, materijalni i finansijski rad institucija od policijskih agencija i oružanih snaga do ministarstava i agencija u BiH.
Budžet institucija do kraja marta
– Mi ćemo se fokusirati da sve institucije mogu nesmetano da rade i obavljaju svoje funkcije prema građanima BiH, a osnova za to jeste budžet institucija BiH za 2023. godinu. Pokušaćemo da što je brže moguće usaglasimo Globalni fiskalni okvir, a poslije toga da pripremimo i prijedlog budžeta za Predsjedništvo BiH koje je suštinski predlagač budžeta institucija BiH. Nadamo se da ćemo sve to obaviti do kraja prvog kvartala ove godine i dobiti budžet koji je jedan od najvažnijih političkih dokumenata – poručio je Tegeltija.
On je podsjetio da ljudi koji čine vlast putem budžeta iskazuju sve svoje politike u oblastima bezbjednosti, socijalne politike, obrazovanja, zaštite zdravlja i tome slično, i zato treba znati da donošenje budžeta nije tehnička stvar ministarstva finansija nego je riječ o političkoj odluci.
– Zbog toga uvijek postoji mogućnost da dođe do kašnjenja u procesu donošenja budžeta, pa se u tom slučaju pribjegava modalitetu privremenog finansiranja, koji je u BiH prema zakonu moguće provesti tokom cijele kalendarske godine i tako obezbijediti nesmetano funkcionisanje institucija – rekao je novoimenovani ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.
Tegeltija je podvukao da su institucije i zvaničnici Republike Srpske uvijek bili i biće odlučni da se u institucijama na nivou BiH, Savjetu ministara posebno, zalažu za ključne životne teme, u interesu svih građana, striktno poštujući odluke i zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.
Kandidatski status samo je faza u procesu pridruživanja EU
Odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri kandidatski status BiH za pristupanje EU može doprinijeti boljem životnom standardu građana, većoj zaposlenosti, većem prilivu stranih investicija, kao i zaustavljanju odlaska mladih iz BiH, on je rekao da je kandidadtski status samo jedna od faza pridruživanja bilo koje zemlje EU, pa tako i BiH.
– Taj status određuje EU, i to onda kada sama procijeni da li neka zemlja to i zaslužuje. BiH je mnogo ranije trebalo da dobije kandidatski status. Kandidatski status podrazumijeva reforme koje treba da poprave određene oblasti života i rada u BiH, od borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanja vladavine prava i izgradnje efikasnijeg i nezavisnog pravosuđa, do većih privatnih investicija. Mi sve to treba da napravimo ne zbog EU, nego zbog nas samih – poručio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja želi da podrži domaću privredu i kompanije da konkurentno izađu na evropsko i svjetsko tržište, a nije zemlja koja bodri teroriste, koja pere novac itd.
On smatra da jej kandidatski status samo šansa koju treba iskoristiti u procesu pridruživanju EU.
BiH i entiteti nisu prezaduženi
Govoreći o javnom dugu BiH, on je rekao da BiH i entiteti nemaju probleme sa prezaduženosti, ni kada je riječ o spoljnom niti unutrašnjem dugu, jer BiH spada u red najniže zaduženih zemalja u Evropi, o čemu svjedoče relevantni makroekonomski pokazatelji.
– Mi bismo voljeli da možemo da povučemo što više finansijskih sredstava iz inostranstva, ali najprije moramo realizovati kapitalni projekat izgradnje autoputa na Koridoru Pet ce. Servisiranje spoljnog duga vrši se striktno u skladu sa procedurama koje su utvrđene u parlamentu BiH i to je prvi prioritet u sistemu plaćanja svih obaveza – rekao je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.
Tegeltija, koji je od juče i guverner BiH u Svjetskoj banci, rekao je u intervjuu Srni da će sva predstojeća kadrovska rješenja, odnosno imenovanja zvaničnika u institucijama i agencijama na nivou BiH, biti rješavana putem dijaloga, dogovora i konsenzusa ključnih političkih partnera koji vrše vlast nan nivou BiH.
Izvor: RTRS