Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je donesena odluka da se raspiše konkurs za izbor novog direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
“To će se uskoro dogoditi, a kada se završi konkursna procedura odluku o imenovanju donijeće Savjet ministara BiH”, kazao je Tegeltija.
Budući da su se pojavile informacije o tome da bi upravo on trebao biti novi direktor UIO BiH, Tegeltija kaže da jedino o čemu je razgovarano je da mandat pripadne predstavniku iz reda srpskog naroda i iz SNSD-a, ali ne i o imenima.
“Ove godine bit će 20 godina od uspostavljanje Uprave, a u tom periodu direktori su bili iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Upravni odbor UIO-a 2009. godine me predložio za direktora, ali nisam nikada imenovan. Tako da se s imenovanjima u okviru Savjeta ministara BiH može svašta dogoditi”, kaže Tegeltija za Fenu.
Kada je u pitanju Upravni odbor UIO-a Tegeltija, koji je u prošlom mandatu obavljao dužnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, kaže da je bilo neslaganja u prethodnom mandatu oko tog imenovanja te da nije bilo spremnosti za pokretanje procedura izbora novog direktora UIO-a kojem je istekao mandat još 2020. godine.
Dodao je da će Savjet ministara BiH, što se tiče pitanja kadrovskih rješenja i imenovanja rukovodioca institucija BiH, redovno baviti tim pitanjima, a izuzetno je važno da svi budu imenovani zakonski na mandat i kada on istekne da se provede procedura imenovanja.
On je istakao da je budžet ključni dokument svake vlasti. Tako bi, po njegovom mišljenju, za novi saziv Savjeta ministara BiH bilo veoma važno da se usvoji što je moguće ranije.
“Uprocesu pregovora o formiranju nove vlasti i koalicija u vremenu poslije oktobarskih opštih izbora, upravo pitanje usvajanja budžeta iskristalisalo se kao jedno od ključnih”, naglasio je Tegeltija, jer se njima obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje institucija BiH.
“Tada je naglašeno da bi Bosna i Hercegovina do kraja prvog kvartala trebala imati usvojen ovogodišnji budžet. Ukoliko bude dobre volje i vlast bude funkcionisala, a uvijek su moguća iznenađenja, budžet bi se mogao usvojiti do 31. marta”, kaže on za Fenu.
Veliki dio posla oko izrade ovogodišnjeg budžeta već je završen u prošloj godini, kaže Tegeltija i dodaje da je budžet gotovo bio i pripremljen, ali se o njemu nisu izjašnjavali jer mu nedostaje osnovni element, a to je s koliko sredstva će se raspolagati u 2023. godini.
Ipak najvažnija pretpostavka je završena, a to je usvajanje Dokumenta okvirnog budžeta, takođe svi budžetski korisnici su dostavili svoje budžetske zahtjeve i preostalo je da Fiskalni savjet, kojeg čine premijeri i ministri finansija entiteta te predsjedavajući Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora BiH, usvoji Globalni fiskalni okvir. Prema proceduri usvajanja budžeta Ministarstvo finansija i trezora predlaže Nacrt budžeta kojeg usvaja Savjet ministara, a o njemu se potom izjašnjava Predsjedništvo BiH koje ga u formi prijedloga dostavlja na konačno usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH.
“Na prvoj sjednici Fiskalnog savjeta, kojeg čine i neki stari članovi jer novi saziv Vlade Federacije BiH još nije imenovan, dogovorili smo da se obavi još jedan krug političkih pregovora vezano za Globali fiskalni okvir. Suština svih razgovora je koliko će sredstava BiH povući sa jedinstvenog računa trezora”, pojašnjava Tegeltija.
Upravo to je limit na osnovu čega se izrađuje budžet za 2023. godinu. Procjene koje je napravio kabinet dosadašnjeg ministra finansija Vjekoslava Bevande je da je potrebno povući dodatnih oko 220 miliona KM s jedinstvenog računa.
Ostaje da se vidi do kojeg će se iznosa doći i koliki će biti budžet. Prvi dokument budžeta kretao se oko 1,3 milijarde KM za funkcioniranje institucija i nešto manje od tog iznosa planirano je za finansiranje vanjskog duga.
“Za mene je mnogo važnije u ovom trenutku da imamo usvojen budžet do 31. marta od njegovog iznosa. Taj dokument će se svakako razlikovati od prošlogodišnjeg jer je bilo nekoliko izmjena koja zahtijevaju dodatna sredstva”, kazao je Tegeltija.
Pojasnio je da će se to dogoditi zbog povećanja osnovice za zaposlene, zbog izmjena koeficijanata za obračun plata za one koji nisu na rukovodećim pozicijama. Takođe potrebna su i dodatna sredstva za materijalne troškove zbog povećanja cijena na tržištu, a tu je i kredit čije servisiranje je potrebno završiti u 2023. godini.
U raspravama među parlamentarcima često se naglašava potreba za smanjenjem akciza i PDV-a na određene namirnice, ali Tegeltija kaže da je porezna politika često pogodan instrument za populističke rasprave u čemu BiH nije izuzetak.
“Opozicija često zagovara smanjenje poreza, a vlast u slučajevima kriza često pribjegava povećanju poreza što se dogodilo 2007. godine kada je bila velika ekonomska kriza te je većina zemalja u našem okruženju povećala stopu PDV-a, ali je u BiH zadržana ista zbog procjene da poreske stope ne treba često mijenjati jer to umanjuje ekonomsku sigurnost”, ističe ministar finansija i trezora BiH
Dodaje da BiH, uz još jednu zemlju u Evropi, ima jedinstvenu stopu PDV-a što ima i dobre i loše strane, te da se on u trenutku uvođenje BiH u sistem PDV-a zalagao za diferencijalnu stopu, ali je odlučeno drugačije. Uvođenje diferencijalne stope daje efekte, naglašava on, ali uvijek mnogo manje od onih koji se procjenjuju i od toga najviše profitiraju trgovci i proizvođači. Podsjeća da se Upravi odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH uvijek negativno izjašnjavao o diferencijalnoj stopi PDV-a i smanjenju stope PDV-a kao i akciza na određenu vrstu proizvoda.
“Uvijek sam poštovao i zastupao njihove stavove i ne želim prejudicirati neke druge odluke šta bi to donijelo, ali bi bilo važno povesti ozbiljnu stručnu raspravu o svim tim prijedlozima i izbjeći politiziranje jer sve ovo što se danas čuje su populističke priče”, smatra Tegeltija.