Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH Milan Tegeltija izjavio je danas da je BiH, kada je riječ o pravosuđu, u najsloženijoj situaciji od svih zemalja regiona zbog njene ustavne strukture i činjenice da u okviru pravosudnog sistema u BiH postoje po četiri nezavisna sudska i tužilačka sistema.
U obraćanju poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u okviru objedinjene rasprave o situaciji u pravosuđu, Tegeltija je ocijenio da su za mnoga od unapređenja potrebno da zakonodavne i izvršne vlasti rade svoj dio posla u simbiozi sa pravosudnim sistemom, te da se jedino tako može očekivati ozbiljan uspjeh.
On je naglasio da je krivično gonjenje zbog korupcije problem i u zemljama regiona, te pozvao na partnerstvo zakonodavne, izvršne i sudske vlasti kako bi se situacija popravila.
“Moj prijedlog je da razmislite, s obzirom na složenu pravosudnu strukturu, i organizujete zajedničke sjednice parlamenata koji funkcionišu u BiH pošto je potrebno izmijeniti sistemske propise kao što su zakoni o parničnom postupku, bez čijeg unapređenje neće doći do značajnog ubrzanja postupaka i kako bi se na svim nivoima sinhronizovano unaprijedili propisi”, rekao je Tegeltija.
On je podsjetio da su članovi VSTS-a u specifičnoj situciji s obzirom na to da je na protekloj sjednici Predstavničkog doma usvojen Prijedlog zakona o prestanku važenja mandata članova VSTS-a koji nije prošao u potpunosti parlamentarnu proceduru.
“Odlučili smo se da ćemo se pojaviti na ovoj sjednici bez obzira na taj prijedlog zakona jer smo obavezni i opredijeljeni da budemo partner vlasti”, rekao je Tegeltija, napominjući da nije dobio materijale koji su vezani za današnju raspravu.
On je ukazao da se situacija u pravosuđu mora razmatrati u kontinuitetu i praviti komparacija u odnosu na stanje koje je bilo prije ovog saziva VSTS-a.
Tegeltija je naveo da je po stažu najstariji član VSTS-a stupio na dužnost 2012. godine, a stanje u pravosuđu je zaključno sa 31. decembrom 2011. godine bilo takvo da je bilo ukupno 467.889 predmeta.
“Danas je taj broj sveden na 288.090 predmeta i skoro prepolovljen”, ukazao je Tegeltija, naglašavajući da je i rok trajanja predmeta sa 850 dana sveden na 380 dana.
On je naglasio da to nije zadovoljavajuće, ali je u evropskom prosjeku jer cijela Evropa ima problem sa dužinom trajanja postupaka.
“Bitna je i starosna struktura neriješenih predmeta. Po starosnoj strukturi najveći procent neriješenih predmeta je od jedne to tri godine i to su realni pokazatelji”, rekao je Tegeltija.
On je ukazao da je konstatan problem sa nepopunjenošću sudova i tužilaštava, kao i da efikasnost može biti bolja, te da sudovi imaju broj neriješenih predmeta na nivou jednogodišnjeg priliva, što prema njegovoj ocjeni i nije tako loše.
“Najviše se vode polemike u javnosti o predmetima korupcije. Sa brojem zaprimljenih prijava smanjuje se broj otvornih istraga, što je logično. Od 2015. godine, kada se mjere ovi parametri, bilo je 1.129 prijava korupcije dok je 2019. godine taj broj 957”, rekao je Tegeltija, pojašnjavajući da je 2015. godine bilo 815 neriješenih prijava, a da ih je danas 592.
Kada je riječ o strukturi optuženih za korupciju, Tegeltija je naveo da su prema podacima iz 2017. godine optuženi jedan član Predsjedništva, jedan predsjednik entiteta, jedan premijer vlade, jedan premijer kantona i 18 ministara na svim nivoima, jedan zamjenik ministra, 13 pomoćnika i savjetnika ministara, dva poslanika u parlamentu BiH, osam u entitetskim skupštinama, 13 načelinka opština, 17 rukovodilaca preduzeća, jedan sudija.
Tegeltija je ukazao da su rezultati pravosuđa u borbi protiv korupcije čvrsto vezani za agencije za sprovođenje zakona.
SRNA