Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je ključna tema Samita lidera zemalja Zapadnog Balkana u Tirani ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan koji je odobrila EU i da je konstatovano da je projekat “IPA tri” politički usaglašen na nivou EU, a očekuje se da će sve biti završeno u septembru.
Tegeltija je podsjetio da “IPA tri” predviđa devet milijardi evra zemljama Zapadnog Balkana u narednom sedmogodišnjem planu, a već do kraja godine biće operativno 500 miliona evra grant sredstava.
On je napomenuo da je specifično da će ova sredstva na raspolaganje povući svaka zemlja onoliko koliko bude imala spremnih projekata i koliko ih bude kroz neko vrijeme uspješno realizovala.
Tegeltija je istakao da su iz BiH spremna tri infrastrukturna projekta i u ovom trenutku bi mogli raspisati tender, a očekuje se samo odluka o grant sredstvima koja iznose 40 odsto vrijednosti projekta.
“Tri projekta u oblasti infrastrukture su izgradnja auto-puta na koridoru `pet ce` kroz Republiku Srpsku prema sjeveru, od sadašnje rute gdje se završava auto-put pa prema Vukosavlju, drugi projekat je rekonstrukcija željezničke pruge od Doboja do Šamca i treći je izgradnja puta Foča-Šćepan Polje koji predstavlja dio putne komunikacije Sarajevo-Podgorica”, rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, u julu će biti potpisan sporazum o izgradnji mosta koji će povezati Crnu Goru i BiH.
“Naši projekti su operativni, sva tri naša projekta imaju oznaku AA, što znači da se može raspisivati tenderska deokumentacija, odnosno može se birati izvođač. Očekujemo da će bar dva projekta dobiti ta sredstva u ovoj godini, nastavak je u idućoj godini, jer to je samo prvi dio od ukupnog iznosa od devet milijardi”, rekao je Tegeltija.
Pored infrastrukture koja povezuje glavne gradove regiona, Tegeltija je rekao da su zelena ekonomija i tzv. digitalna transformacija ključne stvari koje će se finansirati.
On je podsjetio da su prošle godine sve zemlje, uključujući BiH, kandidovale svoje projekte.
“Svi smo dostavili po deset projekata, na Samitu u Sofiji podršku su dobila četiri projekta iz BiH. Tri projekta su iz oblasti infrastrukture i jedan tzv. južna gasna konekcija”, napomenuo je Tegeltija.
On je naveo da je na Samitu u Tirani razgovarano o regionalnoj saradnji zemalja Zapadnog Balkana, kao i o njihovoj saradnji sa EU u procesu pridruživanja, a nezaobilazna tema je i plan oporavka poslije okončanja pandemije kovida i kako u svemu tome može da pomogne EU.
Konstatovano je, kako je naveo, da je veoma važno obezbijediti dodatne količine vakcine i da se što veći broj građana u svim zemljama vakciniše jer je to jedini siguran izlazak iz pandemije, ali će biti potrebno mnogo mjera koje bi pružile podršku oporavku.
Prema njegovim riječima, obećanje je da će sve zemlje Zapadnog Balkana do kraja ovog mjeseca dobiti dodatnu količini vakcina koje nisu dio sadašnje nabavke kroz sistem EU.
Tegeltija je naveo da je Samit okončan ali se nastavljaju dalje konsultacije u okviru regionalne saradnje, sljedeće viđenje biće u Austriji, a potom na još na nekim forumima.
“Smatramo da se kroz regionalnu saradnju možemo poboljšati našu poziciju u saradanji sa EU”, rekao je Tegeltija i dodao da je na Samitu bio i komesar za proširenje EU Oliver Varhelji za koga je rekao da se pokazao kao ozbiljan prijatelj i saradnik zemaljama Zapadnog Balkana.
Prije Samita Tegeltija je imao sastanak sa albanskim premijerom Edijem Ramom, na kojem su konstatovali, kako je naveo, da postoji značajan prostor za unapređenje ekonomske saradnje.
Jedan od uslova jeste poboljšanje povezanosti i u tom pravcu je, kaže, i to što se radi na dijelu komunikacije od Sarajeva prema Podgorici i dalje prema Tirani.
“Oni podsjećaju na veliki broj turista koji dolazi u Albaniju tokom ljetnih mjeseci iz Srbije i drugih zemalja, a mi smo podsjetili na veoma dobru ponudu koju pružaju naše planine i mogućnost da građani Albanije posjete BiH u zimskom periodu”, rekao je Tegeltija.
Tegeltija je napomenuo da je suština da u odnosima između Albanije i BiH postoji još predrasuda, ali je naglasio da nema otvorenih pitanja.
On je dodao da u ovom trenutku postoji i značajan broj roba koje se međusobno razmjenjuju, te su ocijenili da se može nastaviti povećavati ta razmjena.
Srna