Dok pojedini analitičari smatraju da je razlog za ovakvo, najblaže rečeno, neuobičajeno otezanje s izborom kandidata u vladajućim strankama to što se čeka “prvi potez” protivnika, odnosno da opozicija prva izađe s kandidatima, u određenim političkim i diplomatskim krugovima sve se glasnije mogu čuti priče o tome da, navodno, postoji snažan spoljni pritisak na lidere SNSD, SDA i HDZ da odustanu od kandidatura.
O namjerama određenih krugova da se spriječi njegovo kandidovanje za neku od najvažnijih inokosnih funkcija, nedavno je otvoreno govorio i lider SNSD, Milorad Dodik. Komentarišući prijetnje predsjednika Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Suada Arnautovića, da bi mu CIK mogao odbaciti prijavu za izbore ukoliko ga Kristijan Šmit otvoreno prozove za rušenje Dejtonskog sporazuma, Dodik je rekao da u Sarajevu “stalno razgovaraju o sprečavanju njegove kandidature”, ali da će on, uprkos svemu, biti kandidat na predstojećim opštim izborima.
Mogući rasplet
Politički analitičar iz Hrvatske, Pejo Gašparević, za Srpskainfo kaže da postoje određene “pozadinske informacije” koje široj javnosti nisu dostupne, a tiču se pritisaka na Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića da se polako povuku sa vodećih funkcija u državi.
– S druge strane, razlog zbog čega HDZ, SDA i SNSD još nisu dali svoje kandidate za najvažnije pojedinačne funkcije može biti i čista kalkulacija, odnosno da svaka od te tri stranke bira momenat za koji vjeruje da će biti u njihovu korist. Ako je to slučaj, onda svjedočimo driblinzima vodećih političara iz te tri stranke i međunarodne zajednice, koja insistira na izborima po sadašnjem Izbornom zakonu. Do izbora je ostalo još nekoliko mjeseci i očigledno je da vodeće političke stranke, takvim nastupom, već ulaze u predizbornu kampanju i preporučuju se svom biračkom tijelu – ocjenjuje Gašparević.
Pejo GašparevićNa naše pitanje da li vjeruje u to da bi međunarodna zajednica, konkretno Zapad, mogao da zabrani učešće na izborima Dodiku, Čoviću i Izetbegoviću, Gašparević odgovara da je to, iako lično ne vjeruje u takav rasplet, moguća varijanta.
– Postoje takve informacije, međutim ne postoji još ništa opipljivo od transparentnih izvora ili međunarodnih struktura. Nije isključeno da se to dogodi, iako lično u to ne vjerujem, jer bi međunarodna zajednica takvim potezom navukla veliki gnjev u domaćoj javnosti. Vodeće tri stranke iza sebe imaju veliku biračku bazu i na taj način bi se stvorila atmosfera u kojoj bi međunarodna zajednica, vjerovatno, bila na tapetu žestokih kritika i neprihvatanja od strane većeg dijela javnosti u BiH, koja glasa za ove tri stranke – smatra Gašparević.
S druge strane, politički analitičar i koordinator beogradskog Foruma za etničke odnose, Dušan Janjić, za Srpskainfo tvrdi da priče o “sugestijama” iz pojedinih stranih centara moći da bi za Dodika, Čovića i Izetbegovića bilo najbolje da se povuku iz predstojećeg izbornog procesa, uopšte nisu spekulacije. On, između ostalog, vjeruje da bi u slučaju da navedeni trojac ne posluša pomenuti “savjet”, Kristijan Šmit vrlo lako mogao da posegne za bonskim ovlaštenjima.
– Ko god je vjerovao u to da, na primjer, Džo Bajden reda radi potpisuje dekrete o korupciji vodećih političara u BiH, ili da Evropska unija raspravlja i zasjeda o njima zbog šale ili da bi se igrala politike, grdno se prevario. Kratko rečeno, po onome što ja znam, Dragana Čovića sigurno nećemo gledati na izborima. Ni HDZ u Hrvatskoj, kao ni hrvatska Vlada više mu neće dati podršku – tvrdi Janjić.
Zamrznuti konflikt
Slična sudbina, prema njegovim riječima, stoji i pred liderima SNSD i SDA.
– Što se tiče Milorada Dodika, Aleksandar Vučić može pokušati da vrda, ali ako on ne ispuni dogovor poslije razgovora sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, a to je da Dodika skloni iz političkog i javnog života, to će umjesto njega da uradi Kristijan Šmit. Isto će uraditi i s Bakirom Izetbegovićem. Po bonskim ovlaštenjima on to ima pravo da radi, a to je već i bilo primjenjivano u nekim ranijim slučajevima, kada su čelnim ljudima iz SDS i PDP bila suspendovana prava da učestvuju u političkom i javnom životu – podsjeća Janjić.
On, između ostalog, tvrdi i to da međunarodnoj zajednici, odnosno SAD i EU, neće biti pretjerano teško da nađu “jake argumente” kojima će opravdati eventualno sankcionisanje čelnika vladajućih političkih stranaka u BiH.
– Stranci imaju puno dokaza protiv njih, i to ne samo u domenu njihovog političkog djelovanja. To je najmanje važno, iako ne i nebitno, jer je ta politika uništila i paralisala već razorenu BiH, koja se zbog njih trojice nalazi u stanju zamrznutog konflikta. Mnogo više dokaza postoji o njihovoj korumpiranosti, koja nije samo lična, već u kojoj se nalaze i članovi njihovih porodica. Podsjećam da je Bakir Izetbegović ne tako davno rekao da neće biti smetnja i da će se sam skloniti. Opet, što se tiče Dodika, tu ne isključujem primjenu bonskih ovlaštenja, ali bi ta opcija bila vrlo gorka i za Vučića, jer mu se neće oprostiti to što je jedno govorio, a drugo radio – kaže Janjić.