Ljudi su počeli da koriste pismo negdje oko 30. vijeka prije nove ere u drevnoj Mesopotamiji, koja je uključivala sumersku, akadsku i egipatsku civilizaciju.
Iako prvi primjerci pisanog teksta datiraju prije 2600. godine pre n. e., to su rani spisi uklesani u kamenu i uglavnom se ne smatraju knjigama.
8. Gutenbergova Biblija – oko 1450-1455. godine
Iako postoje i starije knjige od Gutenbergove Biblije, ona je uključena na ovu listu jer je to prva knjiga štampana tehnikom pokretnih slova. Gutenbergova Biblija je najstariji primjer knjige kakvu danas znamo.
Postoje podaci o tome da je bilo predviđeno štampanje 200 primjeraka Biblije na pamučnom papiru i 30 na koži, ali se ne zna tačan broj odštampanih primjeraka. Danas se zna da postoje samo 22 primjerka, a Gutenbergova Biblija predstavlja jednu od najređih i najvrednijih štampanih knjiga.
7. Knjiga Kelsa/Knjiga Kolumba – oko 800. godine
Knjiga Kelsa ili Knjiga Kolumba jedno je od najvećih blaga Irske i predstavlja iluminirani rukopis iz 800. godine nove ere. Prije nego što je otkriveno da je knjiga nastala oko 800. godine, naučnici su vjerovali da je ta knjiga Veliko jevanđelje Kolumba, irskog monaha iz 6. vijeka. Knjiga je dobila ime po manastiru Kels, gdje se nalazila dugi niz vijekova. Trenutno je izložena u biblioteci Triniti koledža u Dablinu, u Irskoj.
U knjizi se nalaze složene i ekstravagantne iluminacije zbog kojih ovaj rukopis ima izvanrednu vrijednost. Sadrži četiri jevanđelja iz Novog zavjeta i sastoji se od 340 listova od teleće kože.
6. Jevanđelje Svetog Katberta – oko 7. vijeka
Jevanđelje Svetog Katberta najstarija je knjiga u Evrope i datira iz 7. vijeka. U pitanju je prepis Jevanđelja po Jovanu, ali je bila namijenjena Svetom Katbertu, u čiji je sanduk pohranjena nakon njegove smrti 687. godine. Ova knjiga veličine dlana, dimenzija 96 sa 136 milimetra otkrivena je 1104. godine, kada je tijelo Svetog Katberta premješteno u Daramsku katedralu, kako bi se sačuvalo od napada vikinga.
Nakon što je knjiga pronađena 1104. godine, završila je u privatnoj kolekciji, ali je na kraju poklonjena jezuitskoj zajednici u Belgiji, 1769. godine. Knjiga je 1979. pozajmljena Britanskoj biblioteci u Londonu, koja ju je konačno otkupila od jezuita za 14 miliona dolara.
5. Garimino jevanđelje – oko 330-650. godine
Jevanđelja iz Garime su najstarija ilustrovana hrišćanska sveta knjiga, koja je otkrivena u etiopskom manastiru. Do prije desetak godina, naučnici su vjerovali da ove knjige potiču iz 11. vijeka, ali nedavna ispitivanja pokazuju da knjige datiraju od 330-650. godine.
Kako tvrde monasi iz Aba Garima manastira, knjige su čuvane u manastiru od samog nastanka. Ova lijepa Biblija dobila je ime po Garimi, monahu koji je stigao u Afriku u 5. vijeku i koji ju je kopirao, kako legenda kaže, za smo jedan jedini dan zato što je Bog odložio zalazak sunca.
Obje knjige su restaururane novcem iz Etiopskog fonda za nasljeđe, britanske dobrotvorne organizacije koja pomaže u očuvanju umjetničkih djela pronađenih u etiopskim manastirima.
4. Biblioteka Nag Hamandi – oko 3. ili 4. vijeka
Biblioteka Nag Hamandi je zbirka trinaest gnostičkih tekstova zakopanih u zapečaćenoj tegli koju je 1945. godine pronašao jedan arapski seljak, Muhamed as-Saman, u egiptaskom gradu Nag Hamandi. Spisi se se međusobno razlikuju po autorstvu, žanru, mjestu i vremenu nastanka. Cjelokupan sadržaj kodeksa je napisan na koptskom jeziku, iako su svi radovi vjerovatno prevodi sa grčkog, a među njima se nalazi i djelimičan prevod Platonove “Države”. Jedan od spisa sadrži jedini poznat kompletan tekst Jevanđelja po Tomi.
Vjeruje se da ova knjiga datira iz 3. ili 4. vijeka, iako je zakopana i sakrivena prije nego što je Atanasije Aleksandrijski 367. godine nove ere zabranio korišćenje nekanonskih knjiga. Od kad su otkriveni, ovi kodeksi su uticali na savremena istraživanja ranog hrišćanstva i gnosticizma.
3. Sinajski rukopis (Sinajska Biblija) – oko 330-360. godine
Sinajski rukopis, poznat još i kao Sinajska Bibllija, jedna je od najvažnijih i najčuvanijih knjiga na svijetu, zato što je jedini primjerak hrišćanske Biblije koji je manje-više cio. Knjiga je ručno pisana kopija Biblije, primjerak grčkog septuaginta, tj. prvog prevoda Biblije s hebrejskog na grčki jezik, koji su prevela četiri pisara u 4. vijeku.
Ova knjiga se smatra jednim od najboljih grčkih tekstova Novog zavjeta i bila je korisna prilikom istraživanja biblijskog teksta. Iako iz knjige nedostaju veliki dijelovi Starog zavjeta, naučnici vjeruju da je knjiga originalno sadžala i Stari i Novi zavjet.
2. Tablice iz Pirga – oko 500. godine prije n.e.
Tablice iz Pirgija pronađene su 1964, prilikom iskopavanja drevne luke Pirgi, i datiraju iz perioda 500. godine prije n.e. Iako ove tablice ne čine knjigu, svaka od njih na ivicama ima rupice, što znači da su nekada bile uvezane. Ove tablice su jako bitne jer su napisane na dva različita jezika. Dvije su napisane na drevnom etrurskom, a treća je napisana na feničanskom.
Zahvaljujući dvojezičnom tekstu, istraživači su uspjeli da upotrijebe svoje znanje feničanskog kako bi tumačili etrurske tablice. Danas se čuvaju u Narodnom muzeju etrurske umjetnosti u Rimu.
1. Etrurska zlatna knjiga – oko 600. godine prije n. e.
Iako se ne zna mnogo toga o Etrurskoj zlatnoj knjizi, vjeruje se da je to najstarija knjiga na svijetu, koja datira iz perioda 600. godine prije n. e. Načinjena je od dvadesetčetvorokaratnog zlata i sastoji se iz šest uvezanih listova, na kojima su nacrtani jahač konja, sirena, harfa i vojnici, prenosi Sputnik. Knjiga je pronađena kasnih pedesetih, u grobu koji je iskopan prilikom građenja kanala na rijeci Strumi, u Bugarskoj.
Osoba koja je pronašla knjigu, a koja je željala da ostane anonimna, knjigu je poklonila 2003. godine Bugarskom Nacionalnom muzeju. Tadašnji direktor muzeja, Bižidar Dimitrov, izjavio je da su autentičnost knjige utvrdili eksperti iz Sofije i iz Londona.
(Sputniknews.com)