Bosnu i Hercegovinu će, prema predviđanjima Svjetske banke, zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.
U redovnom ekonomskom izvještaju ove finansijske institucije procjenjuje se da će realni BDP za ovu godinu pasti za 3,2 odsto zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti. Ističe se i da demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje takođe mogu pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a nego što se trenutno očekuje.
“Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u BiH”, rekao je Emanuel Salinas, šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.
BiH se, prema njegovim riječima, suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije.
U Svjetskoj banci navode, između ostalog, da je pandemija uzrokovala duboku recesiju u regiji zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u ovoj godini.
“Prema redovnom ekonomskom izvještaju (RER) prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 odsto u ovoj godini, što je za 1,7% manje od prognoza iz aprila. Drugi, snažan talas pandemije od sredine juna odgađa ekonomski oporavak u regiji. Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja takođe umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma”, navodi se u saopštenju.
Linda van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, kaže da, kao i u većem dijelu svijeta, pandemija i dalje teško pogađa ljude na zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije.
“Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prvi prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete”, kaže ona.
Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije, ali je uprkos tim mjerama napredak na aktivaciji radne snage ostvaren u posljednjih nekoliko godina u regiji sada anuliran. U izvještaju se ističe da će brzina oporavka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od pandemije i raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnosti te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – EU.
Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, kaže da su nažalost prognoze čak i gore od onih koje smo očekivali.
“Imali smo optimizam tokom ljeta i osjetila se neka aktivnost kod izvoznog dijela privrede u RS, a pokrivenost izvoza uvozom je popravljena. Međutim, kada analiziramo same cifre, dolazimo do zaključka da je došlo do smanjenja ekonomije. Svjedoci smo, nažalost, da se drugi ili treći talas, više ne znamo koji je, odrazio izuzetno negativno ukupno na društvo i da je veliki stepen zaraženih, što se automatski održava na radnu sposobnost i na potrošnju. Doći će i do zastoja u proizvodnji, ne samo kod nas, nego i u najrazvijenijim ekonomijama”, kaže Ljuboja i dodaje da će zbog toga trpjeti izvoz.
Postoji mogućnost, upozorava on, da dio radne snage bude inficiran i da ne bude u mogućnosti da obavlja svoju proizvodu funkciju.
“Zato će preduzeća doći u poziciju da moraju smanjivati proizvodnju i možemo očekivati nešto što Svjetska banka prognozira, a samo je pitanje mjerenje, odnosno kada podvučemo crtu, gdje će to biti”, rekao je Ljuboja, dodajući da preduzeća treba da se pripreme za negativne scenarije.
Kada je u pitanju potrošnja, Ljuboja ističe da se moramo fokusirati na domaće proizvode, kako bismo olakšali i sebi, ali i privredi. Dodao je da su s pojavom pandemije, efekti svih pozitivnih aktivnosti koje su institucije RS imale posljednjih godina, sada krahirali.
(Tekst i foto: N.N)