Nemoguća je misija da svi predmeti ratnih zločina pred pravosuđem BiH budu riješeni do kraja 2025. godine.
Podsjetimo, Savjet ministara BiH je na sjednici 22. januara produžio taj rok, koji, dakle, ističe zadnjeg dana naredne godine.
Naime, za dvije godine produženo je sprovođenje strateškog cilja 1 Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina koji glasi “Procesuirati najsloženije i najprioritetnije predmete ratnih zločina pred Sudom i Tužilaštvom BiH, a ostale predmete pred pravosudnim tijelima entiteta i Brčko distrikta”.
Prethodno je, podsjećanja radi, usvojena informacija u kojoj se navodi kako dinamika rješavanja predmeta ratnih zločina i broj ovih neriješenih predmeta ukazuju na nemogućnost njihovog rješavanja u ranije postavljenom roku do kraja 2023, što se i obistinilo.
Međutim, sve ukazuje na to da će i novi rok, koji ističe za nešto više od 22 mjeseca, biti probijen.
Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, ne vjeruje da će ovi predmeti biti riješeni do kraja 2025.
“Imali smo rokova i rokova, prilika i prilika, da se ti procesi pokrenu i završe, odnosno da imamo konačne presude. Evo, imamo sada slučaj procesuiranja ratnih zločina na području Jošanice, Višegrada i Čajniča, proces na koji smo čekali 30 godina. Pitanje je koliko će vremena taj proces da traje i kada ćemo i da li ćemo dočekati konačne presude u ovom predmetu”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.
Navela je još niz primjera koji, kako kažu, pokazuju kako radi Sud BiH.
“Sasvim je sigurno da do kraja 2025. nećemo imati procesuirane sve slučajeve ratnih zločina, a da ne govorimo o svim onim mjestima stradanja, odnosno zločinima koji će ostati van domašaja pravosudnih institucija. To je poražavajuće”, navela je Graorac.
Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, kaže da prije svega treba reći da je Revidirana strategija dokument na koji je saglasnost dala i Vlada Srpske, ali uz napomenu da njena realizacija zavisi i od pravosudnih institucija na nivou BiH.
“Treba se podsjetiti da je prvo došlo do opstrukcije prilikom usvajanja tog dokumenta, a potom i opstrukcija u smislu formiranja nadzornog organa i sve to od strane bošnjačkih ministara u Savjetu ministara. Na taj način izgubljene su dragocjene godine u kojima se moglo procesuirati mnogo ratnih zločina. Međutim, ono što je usaglašeno na sjednici nadzornog organa, čiji sam i ja član, jeste da se ovaj rok produži za dvije godine. Da li će se procesuirati svi ovi predmeti koji su ostali? Naravno da nije objektivno da se to desi”, kaže Nuždić za “Nezavisne novine”.
Međutim, dodaje on, imajući u vidu da je upravo najveći broj predmeta neprocesuirano za zločine nad Srbima, svakako je u interesu Srba i Srpske da se nastavi primjenjivati ova strategija, ali je problem u tome što se odgovornost sve češće prebacuje sa Tužilaštva na Sud i obrnuto.
Da će svi ratni zločini biti procesuirani do kraja 2025. godine ne vjeruje ni Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.
“Ne vjerujem da će se to desiti. Ne vjerujem u pravdu Suda BiH, ali ni pravosuđa uopšte. Da su to htjeli da urade uradili bi to za ovih 30 i više godina, koliko je prošlo od zločina nad Srbima”, rekla je Živković Rajilićeva za “Nezavisne novine”.
Iz Suda BiH su nam rekli da je produženje roka svakako od značaja radi planiranja kapaciteta Suda BiH za rješavanja predmeta ratnih zločina, gdje prije svega misle na broj sudskih vijeća koji postupaju u ovim predmetima, te podršku ovim vijećima.
“Takođe, produženje ovog roka je značajno za Sud s obzirom na to da zbog pandemije virusa korona tokom 2020. i 2021. godine pojedini predmeti nisu objektivno mogli biti završeni u skladu sa rokovima iz Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina”, kazali su iz Suda BiH za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, bitno je napomenuti da dinamika rješavanja predmeta u Sudu BiH ne zavisi isključivo od Suda, već u najvećoj mjeri od Tužilaštva BiH koje sprovodi istragu, podiže i disponira optužnice, pa time utiče na tok i trajanje krivičnog postupka, a posebno u predmetima s više tačaka optuženja, većim brojem optuženih lica, predloženih svjedoka i slično.
“Iz tih razloga najveći teret za ispunjenje svih ciljeva iz Državne strategije, odnosno Revidirane strategije je na Tužilaštvu BiH. U svakom konkretnom predmetu Sud BiH nastoji ispoštovati načelo efikasnosti krivičnog postupka, a time i zadate rokove u Revidiranoj strategiji”, kažu iz Suda BiH.
Sud BiH će, uvjeravaju, uložiti sve napore da rad na predmetima ratnih zločina okonča do kraja 2025. godine, ali se, dodaju, na to ne može obavezati.
Nezavisne novine
Foto: Sud BiH