Švedska, mjesec dana od završetka parlamentarnih izbora, nije dobila vladu.
Uprkos tome što se tokom kampanje činilo da će se desničarski blok lako dogovoriti o sastavu novog kabineta, mandatar i lider Moderata Ulf Kristerson ima poteškoće u prevazilaženju razmirica između švedskih demokrata i liberala koji, prema porukama koje šalju, neće zajedno u vladu.
Pritisak raste, a vrijeme ističe, pošto Kristerson treba sutra da podnese izvještaj o većini predsjedniku parlamenta.
Mandat za sastavljanje nove vlade dobio je lider Moderata Ulf Kristerson, pošto je desničarski blok osvojio dovoljan broj poslaničkih mjesta za parlamentarnu većinu.
Sutra ističe rok koji je Andreas Norlen, predsjednik Riksdaga, dao mandataru Kristersonu za podnošenje izvještaja o tome ima li podršku parlamentarne većine za izbor nove vlade.
Uprkos tome što se u toku predizborne kampanje, prema porukama koje su lideri slali, činilo da neće biti problema u sastavljanju vlade, analitičari smatraju da to ipak ne ide toliko brzo koliko je uobičajeno za švedske prilike.
I Kristerson i ostali lideri su tokom kampanje poručivali da su saglasni oko glavnih pitanja i da poteškoće u sastavljanju vlade neće postojati.
Međutim, svi su potcijenili neslaganja, ali se i nije očekivalo da će razlike između švedskih demokrata, koji su postali druga stranka po broju poslanika, i liberala biti tolike da neće htjeti zajedno u vladu. I dalje se ne zna koje će partije činiti novu vladu.
Poslije izbora 2018. godine bilo je potrebno više od 130 dana za formiranje vlade. Iako se ne očekuje da će ovog puta formiranje trajati toliko, već je na drugom mjestu po dužini čekanja na novu vlast.
Kristerson će se sutra sastati s predsjednikom parlamenta. Ukoliko bude tražio dodatno vrijeme za formiranje kabineta, analitičari očekuju da će naići na oštre kritike, prije svega zbog ekonomske, ali i geopolitičke situacije u kojoj se zemlja nalazi.
Parlamentarni sistem u Švedskoj omogućava da se formira manjinska vlada, tako što je za izbor vlade dovoljno da protiv ne glasa više od 175 poslanika, odnosno većina u parlamentu. Tako je Magdalena Anderson prošle godine dva puta izabrana za premijerku za je glasalo 117 poslanika, protiv 174, dok je uzdržano bilo 57 od 349 članova švedskog Riksdaga.
Pritisak na Kristersona raste, kako zbog rasta inflacije i podizanja kamatnih stopa, tako i zbog rasta cijena energenata koji izaziva strah kod Šveđana uoči zime.
Kristerson je tokom kampanje obećao glasačima da će do 1. novembra biti spreman model za ograničenje cijene električne energije, ali sada nije sigurno da li će uspjeti to da ispuni, pošto je prošla gotovo polovina oktobra, prenosi RTS.
Pritisak na Kristersona je jači i zbog bezbjednosne situacije u Baltičkom moru i sumnje na sabotažu gasovoda “Sjeverni tok”.
Ako Kristerson sutra preda izvještaj prema kojem je obezbijedio podršku većine, Riksdag bi već u petak mogao da izabere premijera, a Kristerson bi kabinet mogao da formira sljedeće nedjelje.
Švedska je posljednji put imala desničarsku vladu od 2006. do 2014. godine, a Socijaldemokratska stranka, koja je vladala dosad, od 1936. godine nije bila dio vlade samo pet puta.
Nezavisne.com (Foto: arhiva)