U državama Zapadnog Balkana s nestrpljenjem se očekuje novi zakon o useljeništvu Njemačke, koji će prema najavama liberalizovati mogućnost dobijanja zaposlenja u Njemačkoj, za kojeg se vjeruje kako će još više podstaknuti odlaske ljudi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije ako im u međuvremenu budu ukinute vize.
Od Ambasade SR Njemačke u BiH agencija Anadolija je tražila informaciju o najavi njemačkih vlasti da se od 1. januara 2019. godine pojednostavljuje proces zapošljavanja radnika sa prostora Zapadnog Balkana u Njemačkoj.
To posebno s aspekta šta donosi novi zakon, da li će ubuduće trebati pribavljanje radnih dozvola, imaju li posebno naglašeni profili zanimanja koji će biti obuhvaćeni zakonskim olakšicama, kao i koliko je tokom ove i prošle godine izdato radnih dozvola za rad u Njemačkoj… što su pitanja koja postavljaju i građani koji imaju namjeru tražiti posao u Njemačkoj.
“Budući da je novi zakon o useljeništvu još u ranoj fazi rasprave, molimo za razumijevanje da se trenutno ne možemo izjasniti o mogućim efektima zakona”, odgovor je Ambasade Njemačke u BiH.
Mnogi građani zemalja Zapadnog Balkana, u kojima je i dalje visok procenat nezaposlenih i niske zarade onih koji rade, u proteklom periodu odlučili su se na odlazak ka zemljama Zapadne Evrope, prvenstveno u Njemačku, kako bi pronašli zaposlenje i osigurali egzistenciju sebi i svojim porodicama.
Goran Trivić iz Banjaluke, nakon 20 godina radnog staža u svom zavičaju, 2001. godine otišao je u Njemačku.
“Vozim autobus na relaciji grad- aerodrom. Radio sam u Hamburgu, a sada sam u Minhenu. Plate su prosječne, ali može se normalno živjeti sa porodicom”, kaže Trivić.
Direktorica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić u razgovoru za Anadoliju kaže kako svi treba da imamo razloga za veliku zabrinutost.
“Ostaćemo bez elektroinženjera, bez mašinskih inženjera, brojnih struka. Oni koji nisu to, odnosno koji nemaju zanimanja koja se traže, već se prekvalifikuju, žele da nauče jezik. Mnogi idu na medicinske kurseve da bi mogli biti konkutrentni na tržištu, konkretno Njemačke”, navodi Zukić.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u proteklih pet godina iz BiH, a zaključno sa julom ove godine, otišlo je 169.101 osoba.
“Većina onih koji su odlazili nije se odjavljivala u mjestima u kojima su živjeli tako da zvanične vlasti nisu mogle doći do tih podataka i tu smo se nekako mimoišli u statističkim podacima. Međutim, 2014. već je bilo 27.000 osoba koje su otišle iz BiH, 2015. bilo ih je 29.000, potom 2016. njih 34.000, da bi 2017. ta brojka bila 35.000 osoba koje su napustile BiH. Istovremeno, za pola ove godine, odnosno zaključno sa julom 2018, iz BiH je otišlo 18.000 osoba. Mi smo u toku prikupljanja informacija za drugu polovinu 2018. godine”, rekla je Zukić.
Ističe kako su nedavno predstavnici Udruženja bili u Posavini, u Hercegovini, da bi vidjeli otprilike kako se na sjeveru i jugu BiH odvija proces migracija.
“To se dešava neometano, ljudi odlaze. Iz zapadne Hercegovine su odlasci sada hit, iz Širokog Brijega, Gruda, naročito Ljubuškog. Odatle mladi odlaze neometano, bez obzira da li se radi o Njemačkoj ili drugim evropskim zemljama. Jednostavno, činjenica da imaju hrvatski pasoš im to omogućava, odnosno da su već građani Evropske unije”, kaže Zukić.
Navodi da su kao nevladin sektor dvostruko zabrinuti: prvo što ljudi odlaze, a drugo što bh. vlasti ništa ne čine da to spriječe.
Prema istraživanja koje je Organizacija mladih Srbije provela, dvije trećine mladih želi da ode iz zemlje, a za neke profesije u Njemačkoj potražnja već postoji, objasnila je menadžerka projekta Miljana Pejić.
Jedna od onih kojima će novi zakon olakšati odlazak na rad u Njemačku je Tatjana Milićević.
“Posao u Njemačkoj planiram da nađem. Trenutno sam prisutna na društvenim mrežama – Linkedin i preko mreže European jobs, koja nudi najveću paletu poslova u vezi sa ili mojom strukom ili u onome gde sam se već profilisala – u farma biznisu u domenu sales i marketing”, navela je Milićević.
Ističe da kada je riječ o njenoj profesiji, u Njemačkoj je situacija odlična, zato što njima nedostaju iskusni ljudi, pošto se cijene dodatno vještine, što, kako je naglasila, nije slučaj u Srbiji.
“Možda bih pokušala da se oprobam i u svojoj struci primarno, zbog koje sam i završila fakultet, što ovdje u Srbiji nije bilo moguće”, dodala je Milićević.
BN/Anadolija