To je čudesni napitak od kog će “djeci porasti rep”, a zove se kafa. Prapostojbina tog pića nalazi se u Africi, dok je u Evropu i ostatak svijeta stigla preko Arabije. Neki podaci govore da je kafa porijeklom iz današnje jugozapadne etiopske provincije Kaffe, koja se nalazi jugozapadno od Adis Abebe, južno od jezera Tana.
Međutim, sam naziv ne potiče od pomenute provincije, jer se tamo ta biljka naziva “bun”, već od arapske imenice “qahwa” čime se imenuje svako piće, biljni napitak, pa čak i vino.
Arapska imenica “qahwa” izgovara se kao “kafa”, pa je vremenom postala identifikacija samo za napitak od biljke “bun”. To je napitak koji se priprema kuvanjem prženih sjemenki biljke kafe, najčešće u vodi ili mlijeku i obično se služi topao. Ovo piće je veoma popularno u mnogim zemljama svijeta, posebno u jutarnjim satima pošto kratko nakon konzumacije dolazi do blage nervne stimulacije što pojačava budnost, uzrokuje osjećaj toplote, nesanicu, ubrzani rad srca…
Međutim, u većim količinama kafa uzrokuje uzbuđenost, psihički nemir, lupanje i preskakanje srca i nesanicu, pa povećava rizik od srčanog udara, dok u trudnoći utiče na proizvodnju hormona kortizola i adrenalina što može da uzrokuje spontani pobačaj.
U elektronskim medijima može se sve saznati sve o ovom piću, urađene su i brojne naučne studije, ali i zanimljivosti koje ga odlikuju. Tako u studiji objavljenoj u časopisu “Mayo Clinic Proceedings“ naučnici tvrde da mlađi od 55 godina, koji piju više od 28 šoljica kafe nedjeljno što je četiri šoljice na dan imaju čak 56 odsto povećan rizik od smrti.
“Studija je pokazala da je sigurno piti jednu do tri šoljice kafe na dan”, kaže jedna od saradnica na studiji Suemei Sui.
Takođe, različite studije kažu da šoljica kafe na dan reguliše visinu krvnog pritiska i pozitivno utiče na krvne sudove, da je odličan antioksidans, podstiče moždane aktivnosti, zatim da može da bude prevencija protiv Alchajmerove bolesti, ali i da sprečava nastajanje raka jajnika.
Međutim, to nije sve, kafa je bila inspiracija različitim umjetnicima pa je Bah komponovao kantatu “Kafa” u čast tom napitku, a i Betoven ga je veoma cijenio. Francuski književnik Onore de Balzak kafu je smatrao vrstom inspiracije i konzumirao je 60 šoljica dnevno. Kafa je inspiracija i ljubavnicima, jer se u pojedinim kulturama smatra za afrodizijak, pa zaljubljeni parovi ispijanju kafe pristupaju kao svojevrsnom ritualu.
Neka istraživanja su pokazala da je pojavom kafe na evropskom tržištu u 17. vijeku došlo do velikih promjena. Opsjednutost tim napitkom i biljkom dovodi do toga da ona bude proglašena satanističkim napitkom od strane nekih katoličkih sveštenika.
Oni su naime smatrali da bi kafa mogla da potisne upotrebu crvenog vina, koje je po njihovom mišljenju posvetio Isus Hrist. Ipak, kada ju je papa Klemenet VIII probao, navodno je odmah promijenio mišljenje. Riješio je tu religioznu dilemu tako što je “krstio napitak”, čineći ga time prihvatljivim za katolike.
Postoji veliki broj različitih napitaka od kafe sa raznim dodacima. Uz tursku, espreso, kapućino tu si i bečka kafa, moka, ajskafa, koreto, meksikano, mariner, jamajčanska, irska kafa… U nju se mogu dodati šećer, mlijeko, pavlaka, šlag, sladoled, razna alkoholna pića, cimet, smokve, čokolada, lješnik, jaja, vanila i drugo.
Za posebno fini ukus kafe “krivci” su slonovi iz sjevernog Tajlanda, pošto je u proizvodnju takozvane “kafe iz izmeta slona” uključeno oko 20 ovih debelokožaca iz “Zlatnog trougla”, zaštićenog područja za slonove na granici s Laosom i Mjanmarom. Naime, slonovi svakodnevno jedu zrna kafe pomješane sa njihovom hranom. Nakon otprilike 24 sata ti se plodovi mogu naći, gotovo nesvareni, u njihovom izmetu. Plodovi se potom peru i iz njih se vade zrna kafe i šalju na prženje u Bangkok.
Rezultat procesa je jedna od najskupljih sorti kafe na svijetu. “Black Ivory” je ime ove plemenite mješavine koja se u nekim hotelima sa pet zvjezdica ne može dobiti za manje od 50 evra po šoljici, nedavno je pisao Dojče Vele.
Po nedavno objavljenom istraživanju najviše kafe piju ljudi koji se bave stresnim poslovima, a to su novinari, policajci i učitelji. Hafington post je prenio zaključke britanske studije prema kojoj su novinari i ostali medijski radnici zavisniji od kafe od bilo kojih drugog zanimanja.