Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u periodu od 2016. godine do avgusta 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uvjerenja o porijeklu polovnih automobila uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva.
U naknadnim provjerama UIO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još uvijek očekuju, saopštila je ova uprava.
– Za svaku negativnu provjeru dokaza o porijeklu, UIO je pokrenula postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i po tom osnovu naplatila višemilionski iznos. Radi se o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih osoba koje su uvozile polovna putnička vozila u BiH – navode iz UIO BiH.
Podsjećaju da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH obavijestilo Upravu za indirektno oporezivanje da su proizvođači motornih vozila marki “audi”, BMW i “folksvagen” odlučili da od početka 2016. godine za korištena vozila više neće izdavati izjave na osnovu kojih carinske službe zemalja izvoznica izdaju uvjerenja o porijeklu EUR 1.
Nakon toga UIO je pokrenula postupke pojačane naknadne kontrole uvjerenja o porijeklu za uvoz vozila ovih marki.
-Kada uvoznik bilo koje robe u BiH, pa tako i vozila, uz ostalu dokumentaciju, u carinskom postupku uvoza dostavi i dokaz o porijeklu – Obrazac EUR 1, ostvaruje pravo da bude oslobođen od plaćanja carine, jer se radi o proizvodu s porijeklom iz neke od zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
S obzirom na to da je Udruženje automobilske industrije u Njemačkoj odlučilo da od 2016. godine ne izdaje potreban dokument za pribavljanje obrasca EUR 1 za korištena vozila marki “audi”, BMW i “folksvagen”, jer su za korištena vozila potrebni veliki napori da se dokaže evropsko porijeklo, Uprava za indirektno oporezivanje je u periodu od 2016. do avgusta 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva – navode iz UIO BiH.
Poseban je problem, ističu, neujednačeno postupanje zemalja članica Evropske unije kad je u pitanju izdavanje, ovjeravanje i naknadna provjera dokaza o porijeklu – EUR 1 obrazaca za korištena putnička motorna vozila.
– Veliki broj negativnih provjera stigao je iz Njemačke i Austrije, dok Holandija i dalje izdaje dokaze o evropskom porijeklu i potvrđuje evropsko porijeklo za istu vrstu robe – korištena vozila. Ovo je razlog što veliki broj uvoznika ovakvih automobila iste kupi u nekoj od zemalja EU, što se vidi iz priložene fakture, a izvozno carinjenje obavi u Holandiji, jer uglavnom i samo tu mogu dobiti dokaz o porijeklu.
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Slična praksa ranije je bila i u Sloveniji, ali je prekinuta. Takođe, kako od Carinske uprave Belgije u ovom periodu UIO dobija veliki broj negativnih rezultata naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena vozila istog izvoznika i istog uvoznika, nametnulo se pitanje zašto i dalje Carinska uprava Belgije prvo izdaje pozitivna uvjerenja o porijeklu, a nakon provedenog postupka naknadne provjere istih dostavlja u UIO negativne rezultate!? – ističu iz UIO.
Kako ističu, neujednačeno postupanje na ovakav način dovelo je u neravnopravan položaj uvoznike u BiH, pa i izvoznike ove robe iz EU, značajno uvećalo troškove, povećalo obim rada carinskih službi, pojačalo sumnju u ispunjenost uslova za izdavanje dokaza, kao i primjenu preferencijalne stope carine.
O tome je UIO informisala i carinske uprave Holandije i Belgije, te Evropsku komisiju u Briselu, tražeći konkretna objašnjenja i jednoobrazno postupanje.
-Nažalost, do danas UIO nije dobila konkretan i jasan odgovor – ističe se u saopštenju.
Zbog svega toga, UIO se obratila i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa molbom da se sagleda mogućnost za iznalaženje rješenja oko izdavanja i naknadne kontrole izdatih dokaza o porijeklu robe u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe.
-Ovakvo različito postupanje zemalja EU, kad je u pitanju izdavanje i naknadna kontrola dokaza o porijeklu obrasca EUR – 1, izuzetno negativno utiče na poslovanje poreznih obveznika koji se bave uvozom motornih vozila u BiH, izaziva dodatne troškove i građanima BiH, te podstiče različite dezinformacije u javnosti – navode iz UIO, te dodaju da je njihova dužnost, te ministarstva i svih ostalih institucija zemalja potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju da obezbijede slobodnu trgovinu i primjenu važećih propisa, ali da se to trenutno ne dešava kada je u pitanju postupanje zemalja članica EU u postupku izdavanja i naknadne provjere dokaza o porijeklu za polovne automobile.
Nezavisne novine