Više od polovine srednjoškolki u Srbiji bilo je izloženo onlajn komentarima seksualne sadržine, a gotovo svaka deseta je doživjela da neko objavi onlajn njene fotografije ili videe koje je toj osobi privatno poslala. Sa druge strane, više od polovine momaka istog uzrasta bilo je izloženo onlajn prijetnjama fizičkim nasiljem, a njih 15% je doživjelo pritisak da gledaju pornografiju ili učestvuju u činovima inspirisanim pornografijom.
Trećina djevojaka kaže da je gotovo svaki vid digitalnog nasilja koji im se desio više puta počinio njihov aktuelni ili bivši partner, i češće od momaka ističu da su se osećale bespomoćno i uplašeno, dok momci češće ističu da to nisu doživjeli kao važnu stvar.
Neki od odgovora djevojaka koje su doživele da neko objavi njihovu uvredljivu fotografiju ili video, na pitanje kako su se tada osećale:
– Povrijeđeno jer to nisam očekivala od osoba koje su mi bile bitne u životu;
– Imala sam 13 godina i mnogo me je povređivalo i osjećala sam se veoma poniženo;
– Nesigurno i istraumirano.
Neki od odgovora momaka sa istim iskustvom:
– Bespomoćno i bez ikakve podrške od strane drugova i odraslih. Niko taj vid nasilja nije shvatao ozbiljno, jer ipak je to samo internet…
Ovo je dio nalaza iz ankete o digitalnom nasilju i mladima koju je krajem prethodne i početkom ove godine sproveo Autonomni ženski centar (AŽC) u okviru svoje višegodišnje kampanje posvećene djevojkama i momcima srednjoškolskog uzrasta „Mogu da neću – Ljubav nije nasilje“.
Podaci pokazuju i da je više od trećine mladih oba pola (39% devojaka i 38% momaka) bilo izloženo dobijanju neželjene fotografije nečijih intimnih dijelova tijela u inboks.
Zanimljivo je kako mladi reaguju na tzv. „osvetničku“ pornografiju – objavljivanje intimnih fotografija ili videa partnerke, bez njene saglasnosti. Na pitanje šta bi uradili da si na mjestu djevojke kojoj se to desilo, većina mladih kaže da bi takvu vezu prekinuli (dvije trećine djevojaka i dvije petine momaka), a trećina njih bi se za pomoć obratila svojim roditeljima.
– Iako djevojke pokazuju da znaju da je takvo ponašanje neprihvatljivo, kao i da je ova vrsta nasilja nešto što ih duboko intimno pogađa, zabrinjava podatak da visok procenat mladih oba pola svaljuje krivicu na žrtvu. Skoro trećina djevojaka i momaka ističu da je djevojka čije su gole fotografije završile na internetu sama kriva za to što se dogodilo – kaže Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra. Ovde je riječ o snažnim patrijarhalnim uvjerenjima po kojima su žene krive za nasilje koje su pretrpile, a ne onaj ko je nasilje počinio.
– Rezultate ankete o digitalnom nasilju i mladima posebno je značajno danas posmatrati u ključu trenutne situacije sa pandemijom i povećanim vremenom koje mladi provode na internetu. Zato je važno ne umanjivati iskustva mladih i uložiti dodatne resurse u podršku i zaštitu onima koji su izloženi bilo kom vidu digitalnog nasilja – dodaje Sanja Pavlović iz AŽC.
U istraživanju je učestvovalo 248 mladih iz Beograda, Novog Sada, Pančeva, Paraćina i Prijepolja i, iako nije riječ o reprezentativnom uzorku, ono može poslužiti kao uvid u stanje na terenu i kao osnov za produbljivanje teme i nova istraživanja.
Pored predstavljanja ove ankete, u okviru kampanje „Mogu da neću – Ljubav nije nasilje!“ ovih dana je lansirana veb stranica – Nechupedia – www.mogudanecu.rs/nechupedia – novi prostor na internetu na kom se mladi ljudi mogu edukovati o digitalnom nasilju.
Nechupedia će u narednom periodu biti dopunjavana interaktivnim pričama, igricama, ilustracijama i video materijalima kreiranim za mlade i zamišljena je tako da im bude koristan vodič kroz odrastanje i proživljavanje ljubavnih i drugih emotivnih iskustava.
Kampanja „Mogu da neću“ je od prošle godine internacionalizovana i u nju su se, pod istim nazivom, uključile i organizacije iz Hrvatske, Mađarske i Španije. I u ovim zemljama je istraživanje o digitalnom nasilju i mladima pokazalo slične tendencije u iskustvima i stavovima srednjoškolki i srednjoškolaca.
Srpskainfo.com