Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki želio je da obnovi hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji.
Jedna od najvećih želja Svetog cara Konstantina i njegove majke, Svete carice Jelene, bila je da pronađu Časni Krst na kojem je bio raspet Isus Hristos.
Carica Jelena je nakon mnogo muke i truda uspjela da dozna gdje se nalazi Časni Krst i naredila je da se kopa zemlja.
Nakon izvjesnog vremena, kopači osjetiše divan miris iz zemlje, a nedugo zatim otkopaše i tri krsta, tablicu na kojoj je pisalo “Isus Nazarećanin, car Judejski” i klinove kojima je bio prikovan za Krst.
Ne mogavši da razaznaju na kojem je tačno krstu bio raspet Hristos, dosjete se da na mrtvaca, čija je pogrebna povorka prolazila, polože sva tri krsta.
Kada je Časni krst dotakao tijelo mrtvaca, on je vaskrsao, a Krst je odnesen na Golgotu.
aj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini.
I pored njene želje da ta relikvija ostane netaknuta, vijekovima je od Časnog krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu.
Praznik je obilježen crvenim slovom i na taj dan se obavezno posti.
Krstovdan se uvijek obilježava 14. septembra po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru.
Običaji i vjerovanja
Stari srpski običaj koji se takođe vezuje za Krstovdan, kako za zimski tako i za ovaj jesenji je da se u ovoj posebnoj noći ostvaruje svaka želja.
Zato večeras tačno u ponoć pogledajte u nebo i zamislite jasnu želju, izgovorite je jasno i glasno, a predanje kaže da ukoliko je “bogougodna”, ona će se sigurno ispuniti.
Narod vjeruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema.
Još jedno veliko pravilo je da se na jesenji Krstovdan iskopa velika rupa i u nju posadi voćka, kako bi se grane što više razgranale. Istina je da je upravo ovaj dan najpogodniji za sadnju voća.
Izvor: Agencije