Šteta se svakodnevno povaćava, a poljoprivrednici strahuju da će ona biti velika. Direktne posljedice suše najizraženije su u proizvodnji kukuruza, soje, povrća na otvorenom i u stočarskoj proizvodnji. Biće smanjen kvalitet proizvoda u svim granama poljoprivrede, jer se pojavljuju bolesti i štetočine na kulturama. Farmeri već razmišljaju o smanjenju stočnog fonda, jer će biti upitan kvalitet domaće stočne hrane. Iz Ministarstva poljoprivrede Srpske poručuju da prate stanje, provjeravaju ispravnost vode za piće i hrane i obezbjeđuju stručnu podršku poljoprivrednicima. Uzeto je i 100 uzoraka silaže kukuruza, koji će biti ispitani na prisustvo aflatoksina. Izdata su i uputstva o hemijskom tretiranju usjeva, radi suzbijanja insekata.
Tropsko vrućine koje bespoštedno prže usjeve kukuruza u Semberiji i Lijevče polju, najvjerovatnije će uzrokovati slabu žetvu na jesen. Zbog toga ratari već sada rade silažu kukuruza, jer je to, kako ističu, maksimum što se može iskoristiti od ovogodišnjeg roda.
Procjene su da će kukuruz na mnogim parcelama podbaciti u prinosu i za 60 odsto. Milenko Nikolić iz Amajlija kod Bijeljine već razmišlja o smanjenju broja grla.
– To je neminovno i svi mi moramo da smanjimo broj grla da bi ih mogli prehraniti. Ostavićemo onoliko grla koliko budemo imali hrane – rekao je Nikolić.
Agrometeorolozi ni za naredni period ne predviđaju bitnije vremenske promjene. Uprkos najavljenim padavinama, jedini spas za kukuruz je navodnjavanje.
Međutim, samo rijetki poljoprivrednici mogu obezbijediti redovno navodnjavanje zasijanih kultura. U Srpskoj se pod sistemima za navodnjavanje nalazi tek nešto više od 10 odsto obradivih površina.
Vrućine, osim ratarskih kultra, teško podnose i životinje na farmama. Smanjena je konverzija kod krupne stoke, a na farmama brojlera zabilježeno je veće uginuće. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede formiralo je mješovitu komisiju koja će zbog posljedica suša ispitati kvalitet hrane koja je stavljena u silažu i prisustvo mikrotoksina.