Zvaničnici ove zapadnoafričke zemlje objavili su sinoć tu odluku preko televizije optužujući sud da se na nefer način usmjerio na Afriku.
Prethodno je Južna Afrika, čvrsti pristalica tog suda za vrijeme predsjednika Nelsona Mandele obavijestila generalnog sekretara UN da se povlači iz suda. Prošle nedjelje je predsjednik Burundija potpisao dokumente o napuštanju suda.
Samo Afrikanci optuženi su u sedam slučajeva koji se vode na ovom sudu ili njihovi procesi treba da počnu, mada je sud počeo istražne radnje i na drugim mjestima.
Odluka Gambije je takođe iznenađujuća imajući u vidu da je glavna tužiteljka suda Gambijka Fatu Bensuda.
Ministar informisanja Gambije Šerif Baba Bodžang rekao je u saopštenju kasno sinoć da se sud bavi “progonom Afrikanaca i posebno njihovih vođa”. On je optužio “najmanje 30” zapadnih zemalja da su počinile ratne zločine protiv svojih građana od kada je MKC osnovan prije više od deset godina i rekao da nijedna od njih nije na meti suda.
Grupe za odbranu ljudskih prava često optužuju za kršenja ljudskih prava predsjednika Gambije Jahju Džameha, jednog od afričkih vođa koji je najduže na vlasti.
Zvaničnici drugih afričkih zemalja koje su krtične prema sudu, među njima su Uganda i Kenija, rekli su da još nisu odlučili da li će iz njega izaći. Zvaničnici Ugande rekli su da će to biti “vruća tema” na sastanku Afričke unije u januaru.
Haški sud bavi se suđenjima za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti osnovan je 17. jula 1998. Rimskim statutom,. Do sada su 124 zemalje potpisale Rimski statut i postale članice suda.
(BETA)