Šta je to lobiranje, koji su posljednice ukoliko nemamo donesen zakon o lobiranju i rezultati ukoliko on bude usvojen, koje su prednosti ako se lobiranje odvija u zakonskim okvirima – ovo su neke od tema o kojima se pričalo danas na stručnom skupu pod nazivom “Lobiranje: Izazovi i perspektive” u Banjaluci.
-Zakon o lobiranju je neophodan – poručuju to iz Područne privredne komore Banjaluka, koji su zajedno sa BLC koledžom, organizatori današnjeg stručnog skupa “Lobiranje: Izazovi i perspektive”. Oblast lobiranja u Evropskoj uniji je zakonski regulisana – kažu u Područnoj privrednoj komori Republike Srpske.
Predsjednik banjalučke Područne Privredne komore Goran Račić podsjetio je da je ova komora još 2011. godine zajedno sa komorama iz BiH i EU uputila inicijativu prema Vladi Srpske da se donese zakonska regulativa za oblast lobiranja, a da je 2013. godine urađen nacrt zakona i da je zbog podijeljenog mišljenja javnosti taj nacrt povučen iz procedure.
-Ta oblast je u EU već duže godina regulisana na zakonskom nivou i postoji više od 15.000 lobista koji obavljaju svoju funkciju. Mi sada dolazimo u situaciju da je neophodan zakon koji bi uredio oblast lobiranja – kaže Račić.
Da je neophodan zakon, smatra i ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović, dodajući da lobiranje ima velike benefite u svim oblastima života i da je to stara profesija koja je danas u EU legalan i legitiman proces. Ali, osim samog zakona, potrebno je uraditi edukaciju javnosti od strane struke šta lobiranje ustvari znači.
-Zakon sam po sebi neće ništa riješiti, već prije donošenja tog zakona ili prije njegove izrade veliki je posao na ljudima od struke koji moraju približiti građanima šta znači lobiranje – kaže Vidovićeva dodajući da je kod ljudi uglavnom percepcija da je lobiranje korupcija, a u suštini lobiranje treba da spriječi korupciju.
Govoreći o lobistima, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić pojašnjava da je Srpska angažovala lobističke kuće konkretno u SAD i da je riječ o advokatskim kućama koje služe za zaštitu insteresa Srpske. Iz Budžeta Srpske, navodi Klokić, rashodi za stručne usluge su oko dva miliona KM, ali napominje da bi se postigli veći efekti treba izdvojiti i više novca.
– Kada govorimo o njihovim efektima, Srpska već duže godina podnosi izvještaje Savjetu bezbjednosti UN, kao jedna od strana Dejtonskog sporazuma, kada govori o stanju u BiH i iznosi svoje viđenje tog stanja. Te advokatske kuće imale su značajan uticaj kada je tema bila rezolucija o Srebrenici, a kada se govori o uticaju bivših visokih predstavnika, angažmanom advokatskih kuća, taj uticaj je daleko manji nego što je to bilo početkom 2000-tih godina – kaže Klokić.
Zakonito lobiranje koje se obavlja transparentno može samo da pomogne svakoj državi – kaže to predstavnik Agencije za sprečavanje korupcije Srbije, koja je 2019. godine donijela zakon koji reguliše tu oblast.
– Srbija se opredelila za nešto uži pojam lobiranja – da to bude uticaj na organe javne vlasti u donošenju propisa, dok širom sveta postoje različita rešenja i nemaju dve zemlje sa istim rešenjima – pojasnio je Jovan Božović, pomoćnik direktora Agencije za sprečavanje korupcije Srbije.
Nenad Novaković sa “Banjaluka koledža” smatra da lobiranje treba da zaživi na područiju Srpske i da će se i dalje istrajavati na toj inicijativi. Organizatori današnjeg skupa, Područna privredna komora Banjaluka i BLC koledž, najavili su održavanje okruglih stolova i stručnih skupova širom Srpske da bi ovu oblast približili javnosti i da bi se došlo do smjernica za izradu kvalitetnog zakonskog rješenja.
(TV K3)