Strazbur tvrdi da je naš izborni sistem diskrimanatorski

„Baralija protiv BiH“ samo je posljednja u nizu presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kojima je naš izborni sistem proglašen diskriminatorskim, a još veći problem je što većina tih presuda direktno udaraju na dejtonske temelje BiH.

Mostarka Irma Baralija prije nekoliko dana dobila je BiH na sudu jer joj je prekršeno pravo da bira i bude birana, budući da već deceniju u Mostaru nisu održani lokalni izbori.

Prije toga, u Strazburu je BiH izgubila u nekoliko predmeta na temu izborne diskriminacije. Najstariji i najpoznatiji slučaj je “Sejdić i Finci protiv BiH”, koji datira iz decembra 2009. Tom presudom je tvrđena diskiminacija prema pripadnicima romske i jevrejske nacionale manjine u BiH, jer im Ustav i Izborni zakon ne dozvoljavaju da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, koji su rezervisani samo za Srbe, Bošnjake i Hrvate.

Uslijedile su druge presude slične ovoj – “Zornić protiv BiH” iz 2014. i “Pilav protiv BiH” 2016. U prvom slučaju, Azra Zornić je dobila državnu na sudu, jer joj nije dozvoljeno kandidovanje za Predsjedništvo i Dom naroda samo zbog toga što se uopšte nije izjasnila po nacionalnoj osnovi.

Kada je riječ o drugom predmetu, Amir Pilav je u Strazburu dokazao da to što, kao Bošnjak iz Republike Srpske, ne može da bude kandidat za Predsjedništvo BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Prema važećim pavilima, iz RS se za Predsjedništvo može kandidovati samo Srbin.

Svi ovi slučajevi, osim što se tiču izbora, imaju mnogo toga zajedničkog. Prije svega, nijednu presudu BiH još nije ispoštovala. Drugo, oni zahtijevaju promjenu Izbornog zakona i/ili Ustava BiH potpisanog u Dejtonu, koji poznaje samo tri konstitutivna naroda.

Da li je pred BiH stavljen pretežak izbor – Evropska konvencija o ljudskim pravima ili dejtonski temelji na kojima počiva? Može li BiH ispoštovati odluke Strazbura, a da zadrži sadašnji Ustav, čije je svako slovo mukotrpno dogovarano?

– Naravno da ne može. Ali, Ustav je daleko najviši pravni akt i odluke Suda u Strazburu ne mogu biti iznad Ustava BiH – tvrdi profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomir Popović.

Osim toga, naglašava on, Ustav BiH nije „klasični“ nego je aneks, tj. dio međunarodnog, Dejtonskog sporazuma.

– Kako se uopšte može dovesti u pitanje međunarodni ugovor koji su potpisali svi u BiH i svjetske sile? Pa šta ako se sud poziva na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima? Neće niko da sruši državu zbog toga što se sud poziva na konvenciju – kategoričan je Popović.

Delegat SNSD u Domu naroda BiH Lazar Prodanović slaže se da je nemoguće govoriti o odlukama suda u Strazburu protiv BiH a da se ne ide u promjenu Ustava. Izuzetak je samo odluka koja se odnosi na Mostar i koja se tiče Izbornog zakona.

– Ako bude spremnosti SDA i HDZ, SNSD je spreman da ih podrži, uključujući zahtjev za minimalno 4 odbornika iz konstitutivnih naroda u gradskoj skupštini Mostara. Ne vjerujem da će Ustavni sud BiH nametnuti rješenje za Mostar. Do sada se to nikad nije desilo. Ustavni sud je čuvar Ustava, a ne neko ko predlaže zakonska rješenja – kaže Prodanović za Srpskainfo.

Kada je u pitanju slučaj “Sejdić i Finci”, poručuje da je SNSD spreman da ispoštuje tu odluku u skladu s ranijim stavovima. To znači da se u izboru članova Predsjedništva BiH briše nacionalni prefiks tako da piše da se u RS bira jedan, a u FBiH dva člana. Kada je u pitanju Dom naroda BiH, prihvatljivo je da se iz RS bira jedan delegat, a iz FBiH dva koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.

– Ali, zbog dodatnih zahtjeva nekih partija iz Sarajeva, koji bi mogli da utiču na suštinske ustavne odredbe, ne postoji spremnost da se odluka “Sejdić i Finci” provede u djelo. Ako bi se poštovali Briselski principi iz 2013. o izboru legitimnih predstavnika u vlasti, uključujući i Predsjedništvo, mislim da bi se moglo doći do rješenja – kaže Prodanović.

Finci: BiH nam je garantovala pravo

Jakob Finci, koji je zajedno s Dervom Sejdićem prije 10 godina dobio BiH u Strazburu, naglašava da je njihov slučaj počivao na dokazima da je Ustav BiH u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pavim, odnosno njenim Protokolom 12, koji je BiH ratifikovala 2005.

– Na taj način je BiH garantovala svim građanima da, bez obzira kojoj etničkoj grupi pripadaju ili na kojoj teritoriji žive, ravnopravno učestvuju u izbornoj trci. Svi ostali predmeti su bazirani na tome. Ako naši politički lideri stvarno žele da BiH jednog dana postane član EU, odluka suda mora da bude provedena. Po svemu onom što čine nisam siguran da im je to iskrena želja. Njima lično status kvo odgovara, a to što ne odgovara građanima nije im velika briga. Svaki izbori kod nas zamjenjuju popis stanovništva jer svi biraju svoje iz svog konstititivnog naroda. Samo se potvrđuje da ova zemlja sa ovakvim rukovodstvom teško da ima svijetlu budućnost – kaže Finci.

Izvor: srpskainfo/ Slobodan Popadić