Političke stranke u BiH su na raznim nivoima vlasti od 2004. do prošle godine iz budžeta primile oko 336 miliona maraka, pokazuju podaci koje smo dobili iz Centralne izborne komisije BiH.
Međutim, zanimljivo je i to da se novac dijeli u skladu s izbornim rezultatima, a ne u skladu s trenutnim izgledom parlamenta, što znači da, na primjer, DNS dobija novac koji bi pripao i Demosu, jer je ta stranka nastala nakon razlaza sa DNS-om nakon što je CIK verifikovao broj stranaka i poslanika i na osnovu toga odredio koliko kojoj stranci pripada. Tako DNS danas dobija novac koji je dobio na osnovu poslanika koji sjede u poslaničkim klupama iz redova Demosa, dok ovoj stranci po tom osnovu ne pripada ništa.
Za jedne je to logična posljedica činjenice da novac dobija stranka koja je mandate i osvojila, dok drugi misle da, s obzirom na to da mandat pripada poslaniku, novac treba da dobije politička organizacija kojoj pripada poslanik.
Podaci CIK-a koje smo dobili pokazuju da je u prvoj punoj godini tekućeg mandata strankama u Narodnoj skupštini RS ukupno pripalo 3,53 miliona maraka, naredne 2020. 3,59 miliona, a prošle godine 3,67 miliona maraka. Od ovog iznosa, u prve tri godine mandata oko milion maraka utrošeno je na rad klubova i ovaj novac se dijeli svim klubovima, uključujući i onim koji su formirani naknadno. Ostatak novca pripada strankama koje su mandat osvojile, čak i ako poslanici koji su dobili glasove više nisu u klubovima tih stranaka.
Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a, smatra da je u redu da stranka koja je osvojila mandat dobija sredstva iz budžeta, čak i ako dio poslanika više nije u stranačkom klubu.
“Prema Izbornom zakonu, poslanik ima pravo da napusti stranku i mandati se mogu prenositi. Ali stranka je na izborima ostvarila toliki broj mandata i to je kriterij po Zakonu o finansiranju političkih stranaka da stranka ima pravo na ta sredstva”, rekao je on za “Nezavisne”.
Na pitanje kako komentariše mišljenja onih koji smatraju da zato što mandat pripada pojedincu, pojedincu, odnosno njegovoj političkoj organizaciji pripada i novac namijenjen za njegovu političku organizaciju, Latinović je kategoričan da onom ko je napustio vlastitu stranku pripada mandat, ali da je novac stranački.
Prema njegovom mišljenju, odnošenje mandata od stranke jeste dozvoljeno po zakonu, ali se radi o anomaliji jer, kako ističe, riječ je o motivaciji iza koje stoje lični interesi.
“Građani su dali mandate strankama, i prema tome stranke raspolažu tim sredstvima. Sredstva se dijele strankama proporcionalno osvojenim mandatima, uz još nekoliko ostalih kriterija”, rekao je on.
Boran Bosančić, generalni sekretar Demosa, slaže se s tim da poslanici koji napuste vlastitu stranku ne treba da dobiju novac koji pripada matičnoj stranci, ali da nije u redu da stranka koja isključi svoje poslanike zadrži novac koji je dobijala na osnovu njih.
“U Demosu imamo situaciju da je DNS isključio četiri poslanika, dakle, ti poslanici nisu napustili DNS. I sad možete zamisliti situaciju da bilo koja stranka isključi sve svoje poslanike, a nastavi da prima novac koji je dobila na osnovu njihovog mandata iako više nema nijednog poslanika. U zakonu jasno stoji da se novac dobija na osnovu poslanika, a stranka isključi svoje poslanike i nastavi da uzima sredstva. Po mom mišljenju, ovo je nešto o čemu treba razmisliti da se promijeni. Ja sam to predlagao, ali, nažalost, nije bilo pozitivnog odgovora od strane nadležnog ministarstva”, kaže on za “Nezavisne”.
On naglašava da Demos do sada nije dobio ništa po osnovu poslanika koji djeluju u Skupštini, ali da će sada kao politička partija kojoj su ovjerene liste od Republičke izborne komisije RS dobiti određena sredstva.
“Što se tiče redovnih sredstava koja su dobijale sve političke partije na osnovu broja poslanika, mi nismo dobijali ništa. Do lokalnih izbora 2020. nismo dobijali ni iz budžeta lokalnih zajednica. Sada dobijamo nešto od lokalnih zajednica, ali dio ih i ne uplaćuje. To su jedini prihodi koje mi imamo”, kaže on.