Dok se NATO priprema za početak trodnevnog samita u Vašingtonu u utorak, u sklopu proslave 75. rođendana, Alijansa pojačava svoju podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
Tokom konferencije za novinare sa nekolicinom novinara u nedjelju prilikom pripreme samita, odlazeći generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da sve članice NATO žele mir, a to se može postići ako ruski predsjednik Vladimir Putin shvati da ne može da pobijedi na bojnom polju.
– Najbrži način da se ovaj rat okonča je gubitak rata – rekao je on. “Ali da to neće donijeti mir. To će donijeti okupaciju”.
Stoltenberg je iznio ključne mjere koje će NATO preduzeti, uključujući uspostavljanje namjenske komande u Njemačkoj, pojačanu finansijsku i vojnu pomoć i bilateralne bezbjednosne sporazume.
Stoltenberg je istakao ove inicijative dok je govorio o složenosti potencijalnog članstva Ukrajine u NATO i ujedinjenog fronta Alijanse protiv ruske agresije.
Precizan jezik konačnog dogovora samita u vezi sa članstvom Ukrajine u NATO je još uvijek u pregovorima, rekao je on.
Stoltenberg je u aprilu rekao da Alijansa ne očekuje da će Ukrajini ponuditi članstvo u NATO tokom samita, već “most” ka članstvu.
Na samitu, taj “most” će obuhvatiti pet osnovnih komponenti
Komanda za bezbjednosnu pomoć: NATO uspostavlja novu komandu u Njemačkoj, sa logističkim čvorištima u istočnoj Evropi, za koordinaciju međunarodne bezbjednosne pomoći Ukrajini. Prema Stoltenbergu, ovo će uključivati 700 ljudi na čelu sa generalom NATO sa tri zvijezdice.
Stoltenberg je rekao da postoje razlike među saveznicima u vezi sa “pristupom ili vrstama oružja koje Ukrajina treba da isporuči”. Te razlike stvaraju birokratska kašnjenja, a cilj je da isporuka bude brža i lakša.
– Ova nova komanda će imati veoma snažan mandat, tako da neće biti potrebe za konsenzusom o svakoj isporuci – rekao je on.
Finansijsko obećanje: Od februara 2022. godine, saveznici iz NATO daju oko 43 milijarde dolara godišnje vojne podrške Ukrajini. Očekuje se da će predstojeći samit produžiti ovu obavezu za još godinu dana, postavljajući osnovu za buduću podršku.
Neposredne isporuke oružja: Na samitu se očekuju najave o isporuci većeg broja oružja i municije, posebno sistema protivvazdušne odbrane, kako bi se ojačala odbrana Ukrajine.
Iako generalni sekretar nije ponudio detalje, visoki američki zvaničnik je ukazao da se ove nedjelje mogu očekivati saopštenja saveznika iz NATO u vezi sa obezbjeđivanjem aviona F-16 Ukrajini.
Bilateralni bezbhednosni sporazumi: Dvadeset NATO saveznika potpisaće bilateralne bezbjednosne sporazume sa Ukrajinom do početka samita, nudeći dodatne bezbjednosne garancije i jačajući zajedničke napore odbrane.
Interoperabilnost: U toku su napori da se ukrajinske oružane snage usklade sa standardima NATO, uključujući zajednički centar za obuku u Poljskoj i programe o vojnim nabavkama i nabavkama.
Mađarska neće učestvovati niti opstruirati
Stoltenberg se osvrnuo na zabrinutost u vezi sa stavom Mađarske o ratu Rusije u Ukrajini i njenim potencijalom da blokira odluke NATO.
On je podsjetio na nedavnu posjetu Budimpešti, gdje je postigao dogovor sa premijerom Viktorom Orbanom koji osigurava da Mađarska neće opstruisati predložene mjere podrške Ukrajini.
Budimpešta neće učestvovati u novoj komandi NATO za bezbjednosnu pomoć Ukrajini, ali će ispuniti svoje druge NATO obaveze i doprinijeti zajedničkom budžetu, rekao je Stoltenberg.
Generalni sekretar je istakao različite angažmane NATO sa Moskvom čak i nakon početka invazije na Ukrajinu.
On je primijetio nedavni razgovor između američkog sekretara za odbranu Lojda Ostina i ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua, naglašavajući rutinsku prirodu takvih kontakata.
Stoltenberg je rekao da NATO mora da funkcioniše kohezivno u razvoju novih odbrambenih strategija, naglašavajući jedinstvo uprkos različitim perspektivama, poput onih koje predstavljaju lideri poput Orbana.
Budući odnosi sa SAD
Stoltenberg je uvjeren da će Sjedinjene Države nastaviti da budu čvrst saveznik NATO bez obzira na buduće izbore, pripisujući prošle kritike bivšeg predsjednika Donalda Trampa prvenstveno pitanjima potrošnje na odbranu, a ne samom NATO-u.
Naglasio je da svaki generalni sekretar mora da bude u stanju da radi sa svim liderima unutar Alijanse, poredeći NATO sa velikom porodicom koja svako malo ima svađe i nesuglasice.
Stoltenberg je ispričao svoje iskustvo u radu sa predsjednicima Barakom Obamom, Trampom i Džoom Bajdenom, napominjući da su, uprkos različitom političkom rukovodstvu, SAD ostale nepokolebljiv i posvećen NATO saveznik.
Srpskainfo.com (Foto: arhiva)