Visoke cijene sirovina uticale su na naglo poskupljenje stolarije, kako PVC tako i drvene, a neki dobavljači kasne sa isporukama sirovina u BiH pa su zanatlije u problemu jer posao dogovoraju po jednoj cijeni, a u međuvremenu poskupi repromaterijal.
To poskupljenje kažu stolari, ne mogu prenijeti na kupca jer je cijena unaprijed dogovorena i posao moraju izvršiti na svoju štetu.
Iz Privredne komore Republike Srpske objašnjavaju da jedino zanatlije koje poskupljenje repromaterijala mogu ukalkulisati u prodajnu cijenu mogu se nadati da će im firma preživjeti.
Oni koji to ne mogu, imaće problem jer će doći do smanjenja proizvodnje i pogoršanja poslovanja.
Da je cijena prozora previše „skočila“ unazad godinu dana, potvrdio nam je Nenad Milinković, vlasnik istoimene firme „Milinković“ iz Banjaluke koja se bavi proizvodnjom drvene stolarije.
U procentima, kaže Milinković, stolarija je unazad godinu dana skuplja od 60 do 80 odsto.
„Cijena nabavke oblovine nije skočila, nego strani kupac, pošto je nedostatak robe na evropskom tržištu, sam nudi veću cijenu pilanama i proizvođaču rezane građe“, kaže Milinković.
Zato što stranci nude toliko novca, kaže on, cijenu od 1.100 KM po kubnom metru koja je bila prije godinu dana, prerađivači su podigli na 1.700 KM.
„Zašto bi oni ispustili zaradu od 600 KM po kubiku, zarađuju tako i ekstra profitiraju“, kaže Milinković.
Inače, profit najvećih preduzeća iz oblasti drvoprerade u Republici Srpskoj prošle godine je porastao za 11 miliona KM u odnosu na 2020. godinu.
Milinković je dodao da je staklo duplo skuplje u odnosu na godinu ranije, a uz to znatno se duže čeka na isporuku.
Prema njegovim riječima, rok za isporuku je sada 30 do 40 dana, a pored toga i lakovi su poskupjeli za 30 odsto.
Sa sličnim problemima se suočavaju i proizvođači plastične stolarije.
I njih muči povećanje cijena repromaterija, nedostak istih, ali i nedostatak potrebne opreme za rad.
Iz srbačke kompanije „Elips“ koja se bavi proizvodnjom plastične stolarije kažu da su njihovi glavni dobavljači iz zemalja Evropske unije, Austrije, Njemačke i Grčke koji dostavljaju alu profile i okove, kasnili sa isporukom robe.
Zato su, objašnjavaju, smanjene zalihe materijala na skladištima u BiH što se u velikoj mjeri odrazilo na vrijeme isporuke gotovih proizvoda.
„Očigledno da BiH nije prioritetno tržište te se prvo snadbijevaju tržišta EU zemalja i onda tek mi“, kaže Sandro Ješić iz kompanije „Elips“.
Ipak, kaže on, trend nedostatka repromaterijala se blago smirio u posljednjih par mjeseci.
„Došlo je do velikog povećanja cijena koje sad često dolazi i bez najave tako da nemamo vremena naručiti potreban repromaterij prije poskupljenja. Takođe, često se dešava i da posao dogovorimo po jednoj cijeni, a u međuvremeno poskupi repromaterijal, a na osnovu prethodnog dogovora sa kupcem to poskupljenje ne možemo prenijeti na kupca već ide na naš teret“, priča Ješić.
Najveći udar za stolare, kaže on, svakako je poskupljenje stakla koje je u posljednjih godinu dana skuplje 100 odsto.
Međutim, PVC i ALU profili su poskupjeli preko 50 odsto pa se i to odražava na cijenu gotovog proizvoda.
Ješić kaže da je gotov proizvod unazad godinu dana skuplji 50 do 60 odsto.
„Trenutno imamo dovoljan broj mašina za normalno odvijanje proizvodnih procesa, ali imamo situaciju gdje smo naručili i platili mašinu iz Italije prije par mjeseci, ali još nam nije isporučena, a na pitanje za termin isporuke dobijamo odgovor da nemaju sve dijelove i ne znaju kad će imati da bi mogli kompletirati i isporučiti dogovorenu mašinu“, priča Ješić.
On ističe da se povećanje cijena goriva odražava na kupovnu moć kupaca, na cijenu izrade i transporta, posebno kod isporuke gotovih proizvoda u inostranstvo.
„Bilo je i do sada varijacija u terminima isporuke repromaterijala i promjena cijena, ali nikad se to nije ispoljavalo u ovolikoj mjeri i moglo se lakše podnositi. Radimo već dugo godina sa istim dobavljačima i zadovoljni smo kvalitetom repromaterijala tako da bez obzira na nagle promjene cijena za sada nemamo u planu da tražimo alternativu sa drugim dobavljačima iz drugih zemalja izvan EU“, ispričao je Ješić.
Govoreći o naglom poskupljenju stakla sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik kaže da ne možemo imati fabriku stakla, ali da rješenja postoje.
„Rješenja imaju ekonomije koje su malo raznovrsnije pa na taj način, kroz vlasitite kapacitete, rješavaju potrebe domaće industrije i domaće potrošnje. Mi smo mali i po tom pitanju ne možemo mnogo uraditi“, kaže Šinik.
Šinik objašnjava da kada je u pitanju proizvodnja podova i masivnog namještaja, tu je mnogo bolja situacija, neko kada se radi o stolariji, jer u Republici Srpskoj postoji materijal.
„Osnovna sirovina je domaća, pa se politikom cijena može dosta uticati. Mi sa Šumama Srpske vodimo jednu takvu jednu politiku, da nezavisno od cijena drvnih sortimenata na svjetskom tržištu da je sasvim opravdano da cijene u našim šumama ne budu ni veće ni manje, nego što su cijene u okruženju“, rekao je Šinik.
On kaže da bi to trebalo da garantuje konkurentnost domaćih privrednika.
„Ako se te cijene kreću na tom nivou u federalnom dijelu BiH, u Hrvatskoj ili Srbiji onda bi trebalo biti i kod nas tako“, rekao je Šinik govoreći o materijalima koje Republika Srpska ima.
Problem je, kaže Šinik, sa dopunskim materijalima, a Ukrajina i Rusija su upravo veliki proizvođači takvih sirovina.
„Naši su se snabdijevali ivericom i šperpločom sa tih područja, i sad kako to ne može, onda se traže druga tržišta“, kaže Šinik i dodaje da zbog svega toga može poskupjeti, usložniti i usporiti proizvodnja.
Izvor: capital