Naučnicii su nedavno u Keopsovoj piramidi u Gizi otkrili veliki prostor za koji se nije znalo. Ali, mogu ga istražiti jedino novim tehnologijama, a sada će poslati maleni dron koji leti kao cepelin
Arheolozi u Egiptu nekad su znali rastavljati i uništavati drevne predmete samo kako bi došli do skrivenih komora, a u tome su znali koristiti i dinamit. Danas srećom imamo puno bolje metode, pa će skrivenu komoru Keopsove piramide razotkriti malenim robotom na naduvavanje.
Prije mjesec dana naučnici su objavili kako su u piramidi u Gizi otkrili dosad nepoznati prostor pomoću uređaja koji mjeri čestice muona, nusproizvoda kosmičkog zračenja koje prodire u kamen slično kao radiotalasi, ali još dublje. Ali, taj je prostor moguće istražiti jedino novim tehnologijama, poput robota i dronova.
Zbog toga su odlučili napraviti maleni robot cepelin, kojeg će u skriveni prostor lansirati kroz rupu promjera 3,5 centimetara koju su probušili.
Jednom kad uđe u komoru, maleni dron će se napuniti vazduhom i poput cepelina letjeti prostorijom uz minimalnu štetu za sve što se nalazi u njoj. Projekt je pokrenula grupa istraživača iza projekta ScanPyramids, koja je i otkrila komoru.
– Glavni je izazov ubaciti istraživačkog robota kroz što je manje moguću rupu – rekao je Jean-Baptiste Mouret, istraživač iz firme Inria. Za Digital Trends je pojasnio kako žele ostaviti što je manje tragova.
Cijeli ssistem sastoji se od dva robota. Prvi je poput cijevi opremljen kamerom, a nakon što obavi prva snimanja, nakon njega će poslati letjelicu koja je opremljena raznim senzorima i kamerama. Ona će prikupiti niz podataka i snimiti svaki detalj prostorije. Na kraju misije vratit će se na svoju baznu stanicu i izduvati kako bi je mogli izvući kroz istu rupu.
Velika piramida u Gizi, poznatija kao Keopsova piramida, sagrađena je između 2509. i 2483. godine prije Hrista, u vrijeme vladavine četvrte dinastije faraona. U piramidi se nalaze tri velike komore te niz hodnika i prolaza, od kojih je najpoznatija 47 metara dugačka i osam metara visoka Velika galerija. Na otkriću nove prostorije s Tehnološkim fakultetom u Kairu radio je Mehdi Tayoubi, osnivač Instituta za inovacije u očuvanju nasljeđa. Oni su još prije dva mjeseca znali da prostorija postoji, ali nije se znalo gdje se nalazi. Sad kad su je locirali, znaju da je visoka oko osam, široka dva te duga barem 30 metara.
Ova piramida bila je prepuna blaga, a nekadašnji istraživači o njoj se nisu brinuli kao o kulturnom dobru. Tako je kalif Al-Mamun još 820. godine kopao tunele u njenim zidovima, a u 19. stoljeću egiptolozi Richard Vyse i Giovanni Battista put do unutrašnjosti piramide “pronašli” su pomoću dinamita. Današnje tehnologije pronalaze put kroz objekte bez potrebe za agresivnim metodama.
– Ne smatram da se radi o dvorani koja je planski građena, vjerujem da se radi ili o grešci u gradnji ili o pomaku koji se kasnije dogodio – kaže Igor Uranić, egiptolog Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Izvor: 24sata