U svijetu rastu strahovi od pogubnog uticaja nekontrolisane potrošnje antibiotika u medicini i stočarstvu na okolinu i na ljudsko zdravlje.
Kada životinje i ljudi unose antibiotike do 90 odsto aktivnih sastojaka izluči se nazad u okolinu. Mnogi lijekovi se jednostavno odbacuju – procjenjuje se da samo u SAD u smeću završi trećina od četiri milijarde lijekova prepisanih svake godine. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) uporedila je podatke o koncentraciji ostataka lijekova u uzorcima voda širom svijeta kao i trendove prepisivanja lijekova kao i propise o pročišćavanju otpadnih voda u raznim zemljama.
Prema jednoj studiji na koju se poziva izvještaj, procjenjuje se da je 10 odsto svih farmakoloških proizvoda potencijalno štetno za okolinu uključujući hormone, analgetike i antidepresive.
OECD navodi kako se očekuje da će se upotreba antibiotika u stočarstvu povećati za najmanje 70 odsto u idućih deset godina izazivajući zabrinutost zbog porasta otpornosti na antibiotike. Prema izvještaju, očekuje se da će značajno porasti i broj prepisanih lijekova. “Svjedoci smo stalne proizvodnje novih farmakoloških proizvoda kao i razvoja kliničkih preporuka koje uključuju ranije načine liječenja uz više doze lijekova”, kaže voditeljika studije Hannah Leckie
Druga studija prenijela je da su u slatkovodnim sistemima Kine, Indije, Izraela, Južne Koreje i SAD već otkrivene “vrlo visoke” koncentracije farmaceutskih proizvoda. U Britaniji tvari poput etinilestradiola, diklofenaka, ibuprofena, propranolola i anitbiotika sada ima u vodama koje izlaze iz 890 pogona za preradu otpadnih voda u dovoljno visokim koncentracijama da izazovu štetne posljedice u okolini, prema još jednoj studiji. “Ostaci farmaceutskih proizvoda otkriveni su na površini i podzemnim vodama širom svijeta”, kaže Leckie. “Još mnogo toga ne znamo o njihovoj pojavi, a čak i manje o koncentracijama koje pronalazimo”.
Više od 700.000 ljudi već umire svake godine od infektivnih bolesti otpornih na antibiotike. S rastom i starenjem globalne populacije te rastom broja prepisanih lijekova, taj broj bi mogao porasti na 10 miliona godišnje do 2050, što je veći broj od broja ljudi koji umiru od raka. “Ako se ne preduzmu mjere kontrole rizika, ostaci farmaceutskih proizvoda biće u sve većim količinama otpuštani u okolinu sa starenjem stanovništva, napretkom medicine i povećanjem proizvodnje mesa i ribe, što će dodatno povećati potražnju za farmaceutskim proizvodima širom svijeta”, navodi se u izvještajuu.
A situacija će postati još gora s rastom klimatskih promjena koje će podsticati širenje zaraznih bolesti i povećati broj oboljelih od bolesti poput tropske denga groznice ili malarije. Leckie kaže kako postoji smrtonosni ciklus kad se radi o lijekovima i bolestima povezanima s promjenom klime. “Ljudske aktivnosti poput rasta stanovništva i prevoza u kombinaciji s klimatskim promjemama povećavaju otpornost bakterija… i stoga raste potreba za dodatnim farmaceutskim proizvodima”.
(24sata.hr)