Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da će popustiti i da u cilju dogovora i mira neće nastaviti da traži da se zakon povuče, ali da onda mora da se vrati u redovnu proceduru.
“Neka ide ovo u redovnu proceduru, zašto nas lomite preko noći. Samo su pogođeni Banjaluka i Bijeljina. Nisam došao ovdje da nekoga pobjeđujem, niti da budem poražen, a jedini način da se to izbjegne je da se zakon vrati u redovnu proceduru, pa da pričamo o njemu zajedno dva, tri mjeseca. Uvijek sam spreman za kompromis. Republika Srpska ne može bez Banjaluke, niti Banjaluka bez Republike Srpske”, rekao je Stanivuković.
On je pitao da ako ovaj zakon ode po hitnom postupku, onda će se nastaviti udari na Banjaluku po drugim osnovama u narednom periodu.
“Ja ne želim proteste, želim mir. Ako je veći dio načelnika došao ovdje i želi da nas otfikari, onda nema o čemu da se priča. Dakle, skinite zakon sa hitne procedure. Može li miroljubivije od ovog zahtjeva da se vrati u redovnu proceduru. Ako mislite da je Republika Srpska na prvom mjestu, onda ajde da ovo usaglasimo, ako postoji volja. Mi vas pozivamo da ovo ovako pokrenemo, pozivam Vas predsjedniče Ćosiću, Vas ministrice Vidović”, istakao je Stanivuković, koji je i potpredsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske.
Poručio je ako Savez istraje na ovom pitanju, zamrznuće odnose Saveza i Banjaluke.
Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva rekao je da se Stanivuković samo jednom pojavio na sjednicu Saveza.
“Kasnili ste i danas 15 minuta i niste se udostojili da se izvinite. U skladu sa članom 26. Savez odlučuje većinom glasova, kao što je bio slučaj sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Nemojte nam držati predavanja o miru ovdje, niti dilemu o tome. Mogu da prihvatim da Zakon ide po redovnoj proceduri, a ne hitnoj, ali smo po hitnoj išli jer je kraj godine”, rekao je Ćosić.
On je poručio da će podržati Stanivukovića po nekom drugim pitanjima, te da Banjaluka i Bijeljina ne gube ovim zakonom.
“Ovo nije politička priča, Vi meni našli da pričate o ovome. Prihvatam zaista da napravim pauzu da se dogovorimo oko ovog pitanja. Vi imate više novca nego pola opština zajedno, samo u prošloj godini ste dobili 18 miliona KM. Nije ovo jedino rješenje, slažem se da ovaj zakon treba u izmjenama ići u redovnu proceduru, pa vas molim da nas uvažite jer samo tako Republika Srpska može funkcionisati”, kazao je Ćosić.
Milan Kovač, načelnik Šipova, istakao je da ono što se dešava u Banjaluci je bezobrazluk.
“Nije Palata tvoja gospodine Stanivuković, nije Vlada RS tvoja. Mi ćemo osloboditi Vladu, mi iz nerazvijenih, dogovorićemo se oko svih para, daće ti Šipovo dva miliona iz našeg budžeta, od naših 12. Oni koji misle da se tako može rušiti institucije grdno se prevario. Mi ćemo dovesti 100.000 ljudi i osloboditi Banjaluku od Vas. Takođe, predlažem da prihvatite Stanivukovićev prijedlog da se dogovorimo”, naveo je Kovač.
Đorđe Milićević, načelnik opštine Šamac, poručio je da se ovdje nije krenulo dobro.
“Ajde da ne koristimo scene iz Narodne skupštine ovdje. Ovo je naša kuća i žalosno je da se ovakve rečenice ovdje ovako upućuju”, poručio je Milićević.
On je kazao da predloženi zakon ne rješava problem finansiranja nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština.
“Imamo ih 35, što je više od pola. Mislim da uzimanjem od Banjaluke, Bijeljine pa Prijedora i slično nećemo ovo riješiti. Ranije je zaista bio plan da se sredstva od indirektnih poreza od 72 koje ima Vlada uzme bar jedan odsto. Pa ili da se uzme od nekih drugih poreskih prihoda. I opština Šamac će dobiti više novca, za nekih 120.000 KM ali to nije dovoljno i nije rješenje”, rekao je Milićević.
On je pitao zašto se porez na dobit ubuduće ne preusmeri ka svim opštinama, a ne Republici.
“Ajde da vidimo možemo li sa ovim u redovnu proceduru, jer ovo je jako bitan zakon koji ne bi smio ovako da se usvaja”, naglasio je Milićević.
Snežana Ružičić, načelnica Jezera rekla je da je ovo priča o opstanku malih opština, jer su one bile veliki gubitaši.
“Ovdje se višak samo preraspodjeljuje, niko ne gubi. Odlazak ovoga u redovnu proceduru samo bi produžilo agoniju malim opštinama. Ovo je alarm”, navela je Ružičićeva.
Nakon toga je data pauza od deset minuta, nakon čega bi se možda mogla znati sudbina Prijedloga zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, odnosno da li su se načelnici dogovorili da iz hitne procedure bude povučen i prebačen na redovnu.
Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora rekao je da se Srpska ne može voditi iz jednog grada i da se mora vidjeti šta su dobili Banjaluka, a šta svi ostali gradovi.
“Prvi problem jesu stalne tenzije, procesi. Nije sporno da Prijedor da, ali ovdje smo došli u činjenicu da male opštine ne mogu preživjeti. A po osnovu PDV-a svi će iduće godine dobiti više”, rekao je Javor.
Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva predložio je da se po hitnom postupku zakon odnosi samo na 2025. godinu, a da se iduće godine donesu nove izmjene zakona koje će biti napravljene u dogovoru.
“Stavimo da se primjenjuje jednu godinu pa da idemo u redovnu proceduru”, rekao je Ćosić.
Stanivuković je potom predložio da se devet miliona koji treba da daju Bijeljina i Banjaluka, raspodijeli tako da tri miliona daju ova dva grada, tri miliona da se uzme iz budžeta predjsednika Republike Srpske, te tri miliona od ostalih gradova.
Jovica Radulović, načelnik Modriče istakao je da je nejasan 3. član zakona koji kaže da Vlada određuje kako će novac biti raspoređen, te da to nije dobro.
Izvor: Nezavisne novine