Na jučerašnjem sastanku predstavnika Vlade Republike Srpske i Grada Banjaluka je usaglašeno da će se ići u izmjene zakonskih rješenja, koja će potpuno besplatnu legalizaciju i bez papirologije za sva domaćinstva građena u periodu rata i postratnom sve do 2003. godine, poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.
Kako je kazao gradonačelnik Zakon koji je trenutno na snazi predviđa da se svi objekti koji su građeni do 1980. godine smatraju legalnim.
– Mi želimo da tu granicu pomjerimo na 2003. kao godinu iz koje Gradska uprava posjeduje avionski snimak, kako bismo riješili problem nelegalnih objekata na području grada, koji su izgrađeni u periodu proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata i postratnom periodu. Drago mi je što sam jednu ovakvu temu uspio da kandidujem na sastanku i što je trebalo dvije sekunde da dobijem potvrdni odgovor. Mislim da je ovo pitanje važnije, od svih tema i možda je trebalo biti u prvom planu sastanka. Uvjeren sam da će Parlament da zasjeda po tom pitanju i da neće biti problema, jer se time ne bi riješili problemi samo u Banjaluci već u cijeloj Srpskoj – rekao je gradonačelnik.
Kazao je da Gradska uprava vodi više od 10.000 postupaka legalizacije bespravno izgrađenih objekata.
– Izmjenom ovog zakona nekoliko hiljada trenutno aktivnih zahtjeva bi se moglo rješavati kroz postupak izdavanja rješenja o legalnosti – rekao je Stanivuković.
Naime, na sastanku sa Vladom Republike Srpske, Grad Banjaluka je izašao sa inicijativom za izmjenu Zakona o legalizaciji. Izmjena bi podrazumijevala izmjenu člana osam Zakona o legalizaciji u vezi sa bespravno izgrađenim objektima na način da se definiše da se svi individualni stambeni i stambeno – poslovni objekti bruto građevinske površine do 400 metara kvadratnih, osim složenih objekata u smislu Zakona o uređenju prostora i građenju, izgrađeni do kraja 2004. godine smatraju legalno izgrađenim.
Iz Odjeljenja za prostorno uređenje poručuju da osim što bi se probudio interes kod građana koji do sada nisu pristupali postupku legalizacije, a čiji su objekti građeni do 2003. godine, da podnesu zahtjeve i na taj način ozakone svoju imovinu.
-Efekti bi bili višestruki, od ozakonjenja velikog broja objekata, rješavanja problema nelegalnih objekata za veliki broj građana, te za rasterećenje i smanjenje broja nagomilanih predmeta – rekli su u Odjeljenju.
Kako je pojašnjeno iz Odjeljenja u velikom broju slučajeva stranke nisu u mogućnosti da postupak legalizacije dovedu do kraja zbog raznih okolnosti, a prvenstveno problema neriješenih imovinsko – pravnih odnosa kao i finansijskih razloga, pa bi navedena izmjena pojednostavila postupak izdavanja rješenja o legalnosti za veći broj objekata.
– Troškovi postupka legalizacije pored naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i rente podrazumijevaju i troškove prikupljanja potrebne dokumentacije, izrade projekta, pretvaranja zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, rješavanja imovinsko – pravnih odnosa i sl, a što za veliki broj građana predstavlja znatan finansijski izdatak, koji bi ovom izmjenom bio znatno smanjen – pojasnili su iz Odjeljenja.