Radovi na izgradnji kružne raskrsnice kod “Audi servisa”, koji su ljetos započeti bez potrebne građevinske dozvole i riješenih imovinsko-pravnih odnosa, zaustavljeni su dok se ne pribavi neophodna dokumentacija, kazao je rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.
“Što se tiče te kružne raskrsnice, izvođači su još u junu započeli radove unutar Univerzitetskog kampusa bez zvanične dokumentacije. Uklanjali su određene dijelove kampusa, a kada smo ih pitali da li posjeduju potrebnu građevinsku dozvolu, odgovor je bio negativan. Izvođač nije imao potrebnu dozvolu, niti su bili riješeni imovinsko-pravni odnosi. Zato smo insistirali da se radovi zaustave dok se ne pribavi potrebna dokumentacija”, kazao je Gajanin.
Kako je rekao, grad se potom obratio Univerzitetu kako bi riješio imovinsko-pravne odnose, na šta su oni promptno reagovali i podržali zahtjev grada.
“Naš univerzitet podržava izgradnju ove kružne raskrsnice, ali samo uz ispunjenje svih zakonskih uslova, uključujući pribavljanje građevinske dozvole. Jasno je da svi građani, kao i gradska administracija, moraju poštovati zakonske procedure kako bi radovi mogli biti nastavljeni. Univerzitet će i dalje podržavati sve aktivnosti koje doprinose napretku, ali uz potpuno poštovanje zakona”, kazao je Gajanin.
On je naglasio da Univerzitet podržava razvoj grada, ali će uvijek štititi svoje interese i poštovati zakonske procedure.
Gradonačelnik Draško Stanivuković istakao je da je rektor Univerziteta u Banjaluci otkazao sastanak uz poruku da ne želi nikakve sastanke sa gradom, jer mu se ne sviđaju izjave gradonačelnika.
“Ovo je još jedan nevjerovatan primjer privatizacije javne ustanove, lične sujete i neprofesionalizma”, kazao je ovo Stanivuković, te je upitao da li rektor ima pravo da ne želi sastanak sa predstavnicima grada.
“Da li on predstavlja sebe ili Univerzitet? Dragi sugrađani, više od pola godine problem je 100 kvadratnih metara zemlje kod ‘Audi centra’ zbog koga su zaustavljeni radovi na kružnoj raskrsnici. To nije privatna imovina, nego je imovina javne ustanove u Banjaluci. Zar imovina Univerziteta nije imovina svih koji žive u ovom gradu, u Republici Srpskoj? Ili je to imovina rektora koji s njom raspolaže onako kako on želi”, upitao je on.
Kako je dodao, Univerzitet odbija da rješava pitanje ove kružne raskrsnice zato što se rektoru ne sviđaju izjave gradonačelnika.
“Nažalost, nije ovo prvi put da Banjaluka ima problem jer se nekom od funkcionera ne sviđa to što sam ja gradonačelnik. Kako da nam bude bolje kada se rektor ovako ponaša? Kako da otadžbini bude bolje kada se brani da se javna zemlja koristi za opšte dobro”, zapitao se on.
Prema njegovim riječima, opet će tražiti sastanak sa predstavnicima Univerziteta, kako bi pitanje ove kružne raskrsnice bilo riješeno za opšte dobro, imajući u vidu da je potpuno nevažno šta ko o kome lično misli.
Narodni poslanik Nebojša Drinić ističe da je rektor Banjalučkog univerziteta otkazao sastanak sa gradom jer mu se, kako kaže, ne sviđaju izjave gradonačelnika.
“To je isti onaj rektor koji je spriječio izgradnju kružne raskrsnice kod ‘Audi servisa’ jer je sporno 100 kvadrata zemlje koje Univerzitet neće da prepusti gradu. Šest mjeseci se već čeka da se rektor smiluje i potpiše odobrenje za projekat koji bi olakšao život i funkcionisanje građana Banjaluke. Rektor Banjalučkog univerziteta očito ćuti kad je nepopularno govoriti, a čim osjeti da mu je poljuljana fotelja, onda progovori i to na jedan prizeman način koji je oličenje političkog jednoumlja”, kazao je Drinić.
S druge strane, Gajanin ističe da poziv za sastanak nikada nije upućen.
“Zvaničan poziv ili zahtjev za organizaciju sastanka na Univerzitetu u Banjaluci nije stigao. Ja sam, naravno, apsolutno zainteresovan za sastanak. Čim dobijemo zahtjev, svakako ćemo pozitivno odgovoriti, jer je naš prioritet zaštita interesa Univerziteta, pri čemu ćemo se svi obavezati da se ponašamo u skladu sa pravnim normama”, kazao je Gajanin.
Kada je riječ o trenutnoj izgradnji kružnog toka na samom ulazu u univerzitetski grad, Gajanin navodi da je Univerzitet uspio, uz intervenciju Vlade Republike Srpske i resornih ministara, da osigura korekcije na kružnom toku na ulazu u Univerzitetski kampus.
Kako je rekao, time je omogućeno bezbjedno kretanje vozila i pješaka iz svih pravaca, čime su ispunjeni zahtjevi Univerziteta iznošeni tokom posljednjih nekoliko mjeseci.
“Uz intervenciju Vlade Republike Srpske i naših resornih ministara, uspjeli smo primorati grad da izvrši korekcije na kružnom toku, smještenom na ulaz u Univerzitetski kampus. Uvažene su činjenice koje je Univerzitet iznosio posljednjih nekoliko mjeseci te će se sada moći adekvatno ući u kampus iz svih pravaca: iz pravca ‘Delte’, grada i Rebrovca. Na bezbjedan način će se moći ući u Ulicu Studentske brigade, kao i izaći iz nje. Osim automobila, omogućeno je i bezbjedno kretanje pješaka u kampus, što ranije nije bilo predviđeno. Podsjetiću vas na prvobitni regulacioni plan, po kojem Ulica Studentske brigade nije bila povezana sa kružnim tokom, te ulazak iz pravca grada ili ‘Delta’ tržnog centra nije bio moguć. Korekcijama plana sada je omogućeno povezivanje sa svim pravcima”, rekao je Gajanin.
Dekan Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Saša Čvoro rekao je da su prihvaćeni njihovi prijedlozi da bude omogućen vidljiviji i jasniji pristup raznim tipovima kontrolisanog saobraćaja u prostor kampusa.
“Kao što je rektor već naglasio, tokom ove sedmice smo održali dva konstruktivna sastanka. Prvi je bio u ponedjeljak sa resornim ministrom, gdje smo kao predstavnici Univerziteta zajedno s radnim timom Arhitektonsko-građevinskog fakulteta iznijeli prijedloge za rješavanje problema kružne raskrsnice na uglu Bulevara Petra Bojovića i Aleje Svetog Save. Dobili smo punu saglasnost Ministarstva za naša rješenja”, kazao je Čvoro.
Nikola Šobot, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci, ističe da bezbjednost studenata, građana i zaposlenih na Univerzitetu mora biti prioritet.
“Studentski parlament, kao glavno predstavničko tijelo studenata Univerziteta u Banjaluci, izražava ozbiljnu zabrinutost u vezi s regulacionim planom i dizajnom kružnog toka koji se nalazi neposredno na ulazu u univerzitetski kampus. Taj dizajn ne ispunjava osnovne bezbjednosne uslove, zbog čega se mi, kao predstavnici studenata, borimo za njihova prava i svakodnevnu bezbjednost. Iako nemamo ništa protiv izgradnje kružne raskrsnice, jer je to pozitivan korak u razvoju infrastrukture, naš ključni zahtjev ostaje bezbjednost studenata, građana i zaposlenih na Univerzitetu i to mora biti prioritet”, kazao je Šobot.
Nezavisne.com (Foto: arhiva)