Perici Staniću danas je istekao četvorogodišnji mandat na mjestu direktora SIPA i na toj poziciji će neko vrijeme ostati u statusu v.d. jer novi direktor ove policijske agencije neće biti imenovan sve dok političke partije ne podijele preostale direktorske i zamjeničke funkcije na nivou BiH, tvrde izvori Srpskainfo.
Nezavisni odbor je sačinio rang listu uspješnih kandidata za direktora SIPA, a dosadašnji direktor Stanić je osvojio najviše bodova. Iza njega je aktuelni direktor policije Republike Srpske Darko Ćulum, a treći je Žarko Laketa.
Prema nezvaničnim informacijama, Fond PIO je za svu trojicu kandidata naveo da ispunjavaju uslove za odlazak u penziju. Međutim, taj podatak im nije bio eliminatoran na konkursu.
– Radi se o rupi u zakonu. Direktor SIPA imenuje se u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima BiH, dakle smatraju se imenovanim osobama, a ne državnim službenicima – saznajemo u Savjetu ministara BiH.
Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić potvrdio je za naš portal da je danas dobio rang listu i da će u zakonskom roku od deset dana Savjetu ministara BiH predložiti kandidata za direktora SIPA.
– Međutim, Savjet ministara nema rok u kome treba da imenuje direktora, a postojeći direktor ostaje na poziciji sve do izbora novog – rekao je Mektić.
Nezvanično, Mektić će opet predložiti Stanića, a iduća sjednica Savjeta ministara mogla bi da bude održana 12. novembra. Međutim, malo je vjerovatno da će tada biti sve završeno jer je ider HDZ Dragan Čović poručio je da njegovi ministri neće glasati za izbor direktora SIPA prije nego što bude izabran novi Savjet ministara BiH.
Izvori Srpskainfo tvrde da je Čovićevo obrazloženje samo predstava za javnost i da, zatežući na ovom pitanju, želi kadrovima HDZ obezbijediti ostanak u direktorskim foteljama, budući da i većini njih ističe mandat, a konkusi još nisu ni raspisani. Između ostalih, na tom spisku su direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić, zamjenik direktora Agencije za nadzor nad tržištem Dražan Primorac, ali i direktor UIO BiH Miro Džakula.
S druge strane, ni SDA ne stoji skrštenih ruku, jer ovog mjeseca ističe mandat i nekim njihovim direktorima poput šefa OBA Osmana Mehmedagića Osmice.
– Osmica je čovjek od povjerenja Bakira Izetbegovića. Odluku institucija u Republici Srpskoj da odgode poništenje diplome Mehmedagiću takođe treba posmatrati kao dio parijske kadrovske igre – tvrde naši sagovornici.
U međuvremenu, dodatnu konfuziju u javnosti izazvao je lider SDS i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Mirko Šarović tvrdnjom da direktor SIPA može da bude izabran i bez glasova ministara iz HDZ BiH. Tim povodom, Srpskainfo je konsultovala upućene u procedure odlučivanja Savjeta ministara BiH i prema njihovom tumačenju Šarović ipak nije upravu. Kako kažu, procedura je takva da se u prvom krugu glasanja pokušava obezbijediti konsenzus.
– Ako to nije moguće, slijede konsultacije s ciljem da se obezbijedi konsenzus. U slučaju da to ne pomogne, ide se na drugi krug glasanja u kome je za odluku potrebna većina, uz uslov da ona obuhvata glasove predsjedavajućeg i njegovih zamjenika koji su iz različitih konstitutivnih naroda. To znači da u ovom slučaju za direktora SIPA treba da glasa Denis Zvizdić iz SDA, Mirko Šarović iz SDS i Vjekoslav Bevanda iz HDZ BiH – tvrdi naš sagovornik.
Po svemu sudeći, problem nastaje zbog različitog tumačenja izmjena Zakona o Savjetu ministara BiH koga je 19. oktobra 2007. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak.
Tada je Lajčak nametnuo nekoliko stvari, a za ovu priču su najvažnije one koja se tiču održavanja sjednica i donošenja odluka u Savjetu ministara BiH. Sudeći prema ovome, HDZ BiH može da blokira jednu ili dvije sjednice tako što se njihovi ministri neće odazvati na nju. Međutim, izmjene Zakona daju mogućnost da sljedeća sjednica bude održana i bez njihovog prisustva, dakle potrebno je samo da bude više od polovine svih ministara.
Kada je riječ o odlukama koje idu na parlament, kao što su zakoni, tada Savjet ministara BiH može da odlučuje prostom većinom onih koji su prisutni i koji glasaju, dakle može i bez glasova HDZ.
Međutim, kada je riječ o imenovanjima koja ne idu pred poslanike i kojima odlučuju samo ministri, tu su pravila drugačija i potrebno je da u većini bude glas bar jednog ministra iz svakog konstitutivnog naroda. U ovom trenutku svi hrvatski minstri su iz HDZ BiH. U slučaju da nekog ministra bude zamjenjivao njegov zamjenik, njegov glas se ne može računati kao glas pripadnika bilo kojeg od konstitutivnih naroda.
Međutim, kada je u pitanju BiH – sve je moguće.
Izvor: srpskainfo