Ko o čemu, političari o obećanjima. Nažalost, dosadašnja praksa nas je naučila da mnoga od njih ne prerastu u djela, bar ne do obećanog datuma.
Velika i mala obećanja prenose se iz godine u godinu, upakuju se u velike i obećavajuće riječi i tako u nedogled. Shodno tome, Istinomjer nam u svojoj analizi donosi nekoliko značajnih, neispunjenih obećanja, koji su svjetlost dana trebala ugledati u protekloj, a koja se sele u novonastalu 2022. godinu.
Sve dalje prognoze su preuranjene, ali ako nam je istorija majka života, možemo pretpostaviti da će bar neka od njih ostati na riječima i u budućnosti. Ali, o tom potom.
Oporavak ekonomije
Na Istinomjeru kao prvo izdvajaju obećanje lidera SDA Bakira Izetbegovića, dato još krajem novembra 2020, kada je rekao da će turisti u velikom broju ponovo doći u BiH, što će uticati na poboljšanje ekonomskih prilika: “Dolazi vakcina – januar, februar, mart. Razmahaće se ponovo ekonomija razvijenih zemalja koje konzumiraju naše proizvode iz Bosne i Hercegovine. Otvoriće se granice. Doći će turisti ponovo u Bosnu i Hercegovinu. Čekajmo taj april iduće godine, obećavam da to neće biti 1. april, nego mjesec april u kojem će to, ako bog da, da krene na bolje.”
Ipak, to i nije bilo baš tako.
-Što se tiče turizma, prema dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, za period do oktobra 2021. godine broj posjeta i noćenja veći je u odnosu na 2020. godinu. Međutim, ako podatke uporedimo sa istim periodom 2019. godine, broj stranih turista je za 2,5 puta manji u 2021. godini, a ostvareno je duplo manje noćenja. Iako statistike pokazuju da je, u odnosu na 2020. godinu, do oktobra 2021. rasla industrijska proizvodnja, te da je rastao i iznos prikupljenih indirektnih poreza, u godini od koje se opraštamo rasle su i cijene osnovnih životnih namirnica, porasla je cijena električne energije za privrednike, rudari su štrajkovali, a u BiH je vakcinisano oko 26% stanovništva – navedeno je na Istinomjeru.
Izmjene Izbornog zakona BiH
Sljedeće neispunjeno obećanje koje Istinomjer izdvaja je ono koje se godinama provlači kroz riječi političara – izmjena Izbornog zakona. Podsjećaju da je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, nakon susreta s ministrom inostranih poslova Ruske Federacije, Sergejom Lavrovom, u novembru 2020. godine, rekao da bi u prvih pola godine 2021. to obećanje trebalo biti ispunjeno.
Nakon prve polovine 2021. godine, dodaju, Čović je “pomjerio” rok za donošenje Izbornog zakona za kraj 2021, a na pragu izborne 2022. godine još uvijek nije postignut dogovor koji bi doveo do izmjena.
Kandidatski status
Sljedeće neispunjeno obećanje koje Istinomjer izdvaja je obećani kandidatski status do ljeta protekle godine.
– Kada su članovi Predsjedništva BiH početkom oktobra 2021. godine boravili u radnoj posjeti institucijama Evropske unije u Briselu, istaknuto je da, u cilju sticanja kandidatskog statusa, BiH mora raditi na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, tada je obećao: “Ne smijemo praviti prekide i moramo se predano okrenuti poslu. Tako ćemo što prije dobiti kandidatski status na ljeto iduće godine, kako je rekao i evropski komesar Oliver Varhelji” – navedeno je na Istinomjeru.
Podsjećaju da je šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler početkom maja prošle godine istakao da kandidatski status BiH za članstvo u EU do kraja 2021. godine nije moguć, jer ništa od datih obećanja nije ispunjeno, te da je, takođe, on početkom oktobra 2021. naglasio da je potrebno usvojiti zakonska rješenja u vezi s Visokim sudskim i tužilačkim savjetom BiH, javnim nabavkama i sukobom interesa, što još nije učinjeno.
Autput Sarajevo – Beograd u BiH
Istinomjer prati i obećanje na kojem se “radilo” od oktobra 2019, kada su predsjednici Turske i Srbije, Redžep Tajip Erdogan i Aleksandar Vučić, te član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, u Sremskoj Rači ozvaničili početak radova na autoputu od Beograda do Sarajeva, koji bi u dva pravca dolazio u BiH, i to od Beograda preko Kuzmina – Sremske Rače, pa do Bijeljine, te u drugom pravcu od Beograda preko Požege i Užica do granice sa BiH u blizini Višegrada.
– Početkom decembra 2020. godine, ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović je govorio da bi se taj pravac trebao početi graditi u proljeće 2021. godine. U novembru 2021. Autoputevi Republike Srpske raspisali su tender vrijedan 304 miliona maraka za projektovanje i izgradnju jedne dionice autoputa Vukosavlje – Rača. Trasa autoputa, koja bi trebala ići kroz Brčko, još nije definisana – navedeno je na Istinomjeru.
Neum – Stolac
Pomenuli su i radove na izgradnji posljednje dionice ceste Stolac – Neum, koji su započeli 2020. godine.
– Kako je najavljeno iz Javnog preduzeća Ceste FBiH krajem 2020, konačno cestovno povezivanje Neuma sa ostatkom BiH trebalo je biti okončano 2021. godine. Već u septembru znalo se da ovo obećanje neće biti ispunjeno, kada je federalni ministar saobraćaja i komunikacija Denis Lasić najavio da će nova saobraćajnica Stolac – Neum biti u potpunosti izgrađena i otvorena u proljeće 2022. godine – navode na Istinomjeru.
Novi aerodromi u Bihaću i Trebinju
Osvrnuli su se i na obećani aerodrom u Trebinju, planirani projekat koji se “realizuje” u saradnji Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije. Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je u septembru 2020. godine najavio prve letove do kraja 2021.
– Međutim, ne da do kraja 2021. nisu poletjeli avioni sa ovog aerodroma, već nije počela ni njegova gradnja. Krajem novembra 2021. godine, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je da se 2022. godine očekuje početak gradnje aerodroma u Trebinju, ali i da bi bilo neozbiljno precizirati tačan datum – saopšteno je na Istinomjeru.
Dodaju i da je aerodrom u Bihaću 2020. godine čekao investitora. Tokom posjete gradu na Uni, premijer FBiH, Fadil Novalić, rekao je da je Vlada ovog entiteta u ovaj projekat već uložila 13 miliona maraka. Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, Smail Nuhić, rekao je da bi 2021. trebali predati zahtjev za građevinsku saglasnost.
– U avgustu 2021. godine v.d. direktora JP Aerodrom Bihać, Adnan Bajrić, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je potpisao memorandum o razumijevanju s predstavnicima kompanija CTD i EDI. Kako je zvanično objavljeno na službenoj stranici ovog javnog preduzeća, “ovo je znak i inicijativa našem osnivaču – obaveza da ispune obećanja”. Ipak, do kraja 2021. nije izdata građevinska dozvola za gradnju aerodroma – naveli su.
Termo blok 7 u TE Tuzla
U novembru 2019. započeli su pripremni radovi na izgradnji Termo bloka 7 u TE Tuzla. Rok za završetak tih radova bio je 12 mjeseci, koji su, prema riječima Senada Salkića, izvršnog direktora za kapitalne investicije Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, okončani. Sada, nakon pripremnih, idu glavni radovi na izgradnji ovog elektroenergetskog objekta.
– Iako je u januaru 2021. trebala početi gradnja Termo bloka 7 u Tuzli, američka kompanija General Elektrik otkazala je saradnju s kineskim konzorcijem koji je trebao graditi novi blok. Naime, ugovorom su tačno precizirani i podizvođači opreme koja je trebala biti ugrađena u Blok 7. Pored problema sa izvođačem radova, Energetska zajednica (EZ) je u januaru 2021. godine uvela sankcije Bosni i Hercegovini zbog, kako su naveli, ozbiljnih i trajnih propusta u poštivanju pravila i direktiva te organizacije. Jedan od ključnih problema za EZ jeste što je nastavljeno s aktivnostima na izgradnji Bloka 7 u vremenu kada zemlje Evropske unije nastoje da se odreknu energije čiji je izvor ugalj – podsjetili su na Istinomjeru.
Iz Vlade FBiH kažu da se neće odustati od gradnje Bloka 7, ali kako i kada će započeti izgradnja nije poznato.
Tunel Prenj
Posljednje neispunjeno obećanje koje navode je vezano za gradnju tunela Prenj.
– Ministar transporta i komunikacija FBiH Denis Lasić je u oktobru dao rokove za početak procedure probijanja tunela Prenj. I premijer FBiH Fadil Novalić je za kraj 2021. najavio početak gradnje tunela. Iako je najavljeno da će finansijska konstrukcija biti završena do kraja 2020. godine, to se nije desilo sve do aprila 2021. godine. Evropska banka za obnovu i razvoj, te Evropska investiciona banka, osiguraće 600 miliona evra za dionicu Ovčari – Mostar sjever, koja obuhvata i 12 kilometara dug tunel Prenj. Osim navedenih finansijera, izgradnja dionice će biti finansirana i grant sredstvima Evropske unije, osiguranim u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) – navedeno je na Istinomjeru.
Izvor: srpskainfo