Iako su brojni običaji vezani za samu slavu postoje pravila koja se odnose na dan poslije Svetog Nikole.
Kako stari običaju nalažu, na dan nakon krsne slave ne treba obavljati bilo kakav kućni posao. Takođe, domaćini bi trebalo da spremaju samo hranu i to isključivo posnu, jer i drugi dan slave se ne služi mrsna hrana. Konzumiranje mrsne hrane na ovaj praznik je zabranjeno – pošto je u toku veliki Božićni post.
Mnogi sveštenici savjetuju da se to strogo mora ispoštovati i da je bolje ne slaviti nego raditi onako kako ne treba, a daje i uputstvo šta nakon slave raditi sa žitom i slavskom svijećom.
Naime, jedni smatraju da su svijeća i žito rezervisani samo za dan slave i sveca kojeg obilježavamo. Drugi misle da se žitom služe gosti sve dok se ne pojede, a da se svijeća pali i na paterice. Dok treći zastuaju stav da žito poslužuju i drugi dan, ali svijeću tada ne pale.
Šta je od ovoga ispravno?
Pšenično zrno u hrišćanstvu je simbol vječnog života, smrti i vaskrsenja, kada se sije ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stostruki rod.
Slavsko žito se kuva i prinosi u slavu Božiju i čast svetitelja koji se slavi, kao i za zdravlje i napredak doma i njegovih ukućana, ali prvenstveno za pokoj duša svih predaka u tom domu. Služi se gostima i ukućanima dok se ne pojede. Veliki grijeh je baciti ga.
Svijeća simbolizuju svjetlost Hristove nauke i gori tokom cijelog dana slave. Kada poželimo da je ugasimo, prvo se prekrsite i to učinite sa slavskim vinom, prenosi Nova.
Kako su slavske svijeće prilično velike, uglavnom se desi da ne dogori sasvim. Prema riječima sveštenika, u tom slučaju bi je trebalo staviti pored ikone, gdje bi trebalo da stoji do naredne godine, a palite je za vrijeme porodičnih molitvi. A ako i drugog dana imate goste, valjalo bi da se pomolite Bogu i upalite je.
Izvor: Glas Srpske