– Kada turske vlasti govore da bi sirijske izbjeglice, koje već godinama borave u ovoj zemlji, trebalo da se vrate u domovinu, one žele stvoriti utisak da su na vlast došli nekakvi legitimni borci za slobodu i demokratiju. Naravno, žele prikriti i svoju ulogu u svemu ovome. Turska želi dio teritorije. Ona u posljednjih nekoliko godina agresivno sprovodi jednu neosmansku politiku, kojoj je jedan od ciljeva i neutralisanje Kurda. Znači, priča da bi sirijske izbjeglice trebalo da se vrate, jer su se za to navodno stvorili uslovi nakon pada Bašara al Asada, nije ništa drugo do pokušaj medijskog i političkog ribrendinga džihadista koji su nasilno došli na vlast. Nisu to nikakvi pobunjenici, već nekadašnji pripadnici “Al-Kaide”, koji su se udružili u novu organizaciju. Da li to možete pročitati negdje u zapadnoj štampi?! Teško. Umjesto toga pišu se tekstovi o Asadovoj diktaturi – istakao je Galijašević.
Navodi i da iz vida nikako ne bi trebalo izgubiti da se sirijski narod lako integriše u druga društva, jer su dugo vremena živjeli u sekularnom režimu te da neće olako pristati na povratak u zemlju u kojoj su vlast preuzeli ekstremisti i džihadisti.
Evropski zvaničnici, nažalost, svjesno prelaze preko toga, navodeći da najnoviji razvoj situacije u Siriji otvara niz pitanja, a jedno od njih, za koje je istaknuto da bi moglo biti prioritet, jeste kreiranje održivih uslova za povratak izbjeglica u matičnu zemlju.
Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner poručio je da se njegova zemlja već priprema za masovnu deportaciju sirijskih migranata, naglašavajući da su uslovi za to stvoreni nakon pada režima Bašara al Asada. Sličnu izjavu imao je turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan, ali i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. On je istakao da će Ankara olakšati proces povratka sirijskih izbjeglica, dodajući da je već otvoren granični prelaz Jajladagi.
Inače, početkom decembra u Turskoj je živjelo više od 2,93 miliona sirijskih izbjeglica, od kojih je više od 1,5 miliona maloljetnih. Iz UNHCR-a je istaknuto da svaki eventualni povratak mora biti dobrovoljan, dostojanstven i siguran. U međuvremenu reagovale su i druge države, poput Njemačke, Grčke i Belgije koje su suspendovale obradu zahtjeva za azil sirijskih državljana.
Gdje ih najviše ima
Turska: 2,93 miliona
Liban: 774.697
Njemačka: 716.728
Irak: 286.099
Egipat: 156.465
Austrija: 97.939
Švedska: 86.956
Holandija: 65.622
Grčka: 50.759
Glassrpske.com (Foto: AP)