Šta piše u prijedlogu zakona parlamentaraca iz Srpske o stranim sudijama?

Za sudije Ustavnog suda BiH može biti biran samo državljanin Bosne i Hercegovine sa pravom glasa koji je istaknuti pravnik visokog moralnog renomea.

To piše u Prijedlogu zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH, koji će u Parlamentarnu skupštinu BiH uputiti parlamentarci iz Srpske, a koji je u posjedu Srpskainfo.

Ovaj zakon proizlazi iz zaključaka koje je Narodna skupština RS usvojila uz glasove i vlasti i opozicije na posebnoj sjednici u ponedjeljak.

– Trojici sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava prestaje mandat okončanjem procedure izbora troje domaćih sudija. Sudije izabrane od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudija – piše u članu 4 ovog dokumenta.

Kako je predviđeno, izbor sudija obavlja se tako što jednog bira Narodna skupština RS, a dvoje sudija predstavnički dom Parlamenta FBiH. U obrazloženju Prijedloga zakona navodi se da su ustavni osnov za njegovo usvajanje odredbe člana VI/1 (d) Ustava BiH.

– Navedenom odredbom regulisamo je da je troje sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, nakon više od pet godina, trebalo birati na drugačiji način. Parlamentarna skupština ni nakon 15 godina nije donijela zakon kojim će na drugačiji način propisati izbor ovih troje sudija od proteka tog roka, pa je stoga bilo potrebno donijeti ovaj zakon. Procesna nadležnost Parlamentarne skupštine BiH je utvrđena članom IV/4 (a) Ustava BiH – piše u obrazloženju.

Kada su u pitanju razlozi za donošenje zakona, predlagači smatraju da je neuobičajeno u komparativnoj ustavnosti da najviši sud jedne zemlje ima sudije strane državljane i da je okončanje te prakse nužno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela.

– Kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud BiH bi trebalo da predstavlja instituciju u kojoj je državni suverenitet BiH najviše došao do izražaja. U cilju dodatnog jačanja samostalnisti i nezavisnosti Ustavnog suda, kao i savjesnog, nepristrasnog i profesionalnog rada sudija, jedan od razloga ima za cilj da se i u instituciji Ustavnog suda BiH, u kojoj se nalaze strane sudije, zamijene domaćim, kako bi jačale domaće institucije, što je obaveza BiH u procesu evropskih integracija – piše u obrazloženju Prijedloga zakona.

Kako se navodi, ovaj akt nije usklađen sa evropskim zakonodavstvom, jer materija koja se ovim zakonom uređuje nije regulisana pravno obavezujućim aktima EU.

– Za provođenje ovog zakona, u budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH nije potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva, jer i sada se u budžetu Ustavnog suda BiH osiguravaju sredstva za plate i druge naknade međunarodnih sudija – piše u obrazloženju.

Šefica Kluba poslanika SNSD u PS BiH Snježana Novaković Bursać smatra da bi se prijedlog zakona u proceduri mogao naći već za nekoliko dana. Ona za Srpskainfo kaže da ovaj zakon ne treba miješati sa potrebom donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH, jer on definiše samo odlazak stranih sudija i imenovanje domaćih umjesto njih.

– Sa predstavnicima HDZ BiH ranije su usaglašeni principi ovog zakona. Sada se vidi da je velika greška što nije nastavljen strukturalni dijalog o reformi pavosuđa BiH, naročito kada pogledamo izjavu Bakira Izetbegovića, koji je rekao da jedino još preko Ustavnog suda BiH nešto može da napravi. Ustavni sud nije tu da nešto pravi – smatra Novaković Bursaćeva.

Istovremeno, poslanik SDA u PS BiH Šemsudin Mehmedović izjavio je da su zaključci NSRS „još jedan pokušaj političke destabilizacije BiH“. Smatra da oni nemaju pravnu, ni bilo koju drugu utemeljenost, osim što pokazuju da jedan dio BiH izražava nezadovoljstvo radom jedne od institucija BiH koja se zove Ustavni sud.

– Smatram da će to nakon 60 dana, koliko su sami sebi ostavili rok, biti jedna prošlost – naveo je Mehmedović.

Ko je ko u Ustavnom sudu BiH

Angelika Nusberger iz Njemačke nedavno je imenovana za sudiju Ustavnog suda BiH umjesto Italijana Đovanija Grasa. Kako je objavila RTRS, Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić prećutao je drugoj dvojici članova da je još u novembru dobio pismo od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u kojem se traži njihovo mišljenje o imenovanju stranog sudije. Inače, predsjednik Evropskog suda traži mišljenje Predsjedništva BiH, ali ono za njega nije obavezujuće.

Nusberger je profesorka prava i bivša potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava. Od međunarodnih sudija, tu su još Makedonka Margarita Caca-Nikolovska, koja je ranije radila kao sutkinja Vrhovnog suda Makedonije i Evropskog suda za ljudska prava. Tudor Pantiru je iz Moldavije, a ranije je bio i međunarodni sudija Vrhovnog suda Kosova.

Bošnjačke sudije su Mirsad Ćeman i Seada Palavrić, koji su ranije, između ostalog, obavljali dužnost parlamentaraca SDA u PS BiH. Hrvatski sudija je Mato Tadić, inače bivši ministar pravde u Vladi FBiH, kao i Valerija Galić, koja je ranije bila sekretar Kancelarije za zakonodavstvo Vlade FBiH.

Iz RS sudije su Zlatko M. Knežević i Miodrag Simović. Knežević je došao s pozicije advokata i člana VSTS BiH, a Simović s funkcije sudije Ustavnog suda RS.

Izvor: srpskainfo/ Slobodan Popadić

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija http://credit-n.ru/zaymyi-next.html