Građani Srpske prije godinu dana su bez pogovora primjenjivali odluke Republičkog štaba za vanredne situacije, i kada je bio zabranjen rad, uveden policijski čas, jer strah od novog virusa je bila veća od svakog ograničenja.
Međutim, poslije toliko mjeseci nepromijenjene situacije, u javnosti više nema sluha za odluke Štaba, čak ni po cijenu zdravlja. Prvi su se na proteste digli ugostitelji, jer im je ograničeno poslovanje, a nakon najave još jednih okupljanja, Štab je iznenada promijenio stav i dozvolio rad kafićima.
Budžet
Ekonomista Predrag Duduković podsjeća da, za razliku od svih zemalja u okruženju, Srpska prije izvjesnog vremena nije imala oštre mjere, ni ograničenja. Jedan od razloga za to je sigurno što nemamo jak budžet, koji bi mogao isfinansirati određene djelatnosti da ne rade duži vremenski period, pojašnjava on.
– Međutim, bez obzira i na tako slab budžet, zadnje mjere zatvaranja ugostiteljskih objekata i tržnih centara su morale biti donesene, jer je došlo do nivoa kada je zaraženost bila prevelika, a zdravlje ljudi je uvijek na prvom mjestu. Čini mi se da cijeli svijet luta u mjerama i ne zna kakve su dobre, kakve nisu – ocjenjuje Duduković za Srpskainfo.
Naravno da takva situacija ne može duže potrajati, napominje on. Mnogo je ljudi zaposleno u ugostiteljstvu, problem je isplatiti plate, i evo, desilo se da Štab opet popušta određene mjere. Od četvrtka je tako ponovo dozvoljen rad kafićima.
– Ugostiteljstvo je u našem mentalitetu, mi volimo da idemo u kafanu, da se nalazimo s društvom i samim tim dosta privrede je naslonjeno na ugostiteljstvo. Zatvaranje te grane privrede dovodi do mnogih problema, prije svega kod zaposlenih, a smanjeno je i punjenje budžeta – precizira ovaj ekonomista.
Pritisak javnosti
I dugogodišnji novinar BHRT Vladimir Šušak, koji redovno prati rad Republičkog štaba, ocjenjuje da ovo tijelo u svojim mjerama očigledno luta između teške epidemiološke situacije, na koju upozoravaju medicinari, i zahtjeva privrednika, koji žele da rade ili dobiju pomoć.
– Očigledno Vlada ne može u potpunosti da ispoštuje zahtjeve ni jedne ni druge strane. Sve je stvar procjene šta je u nekom trenutku važnije i gdje se pojavljuje veći pritisak – komentariše Šušak.
Smatra da je greška što od početka nije uspostavljen sistem, da se zna na osnovu kojih statističkih podataka i epidemiološke slike se reaguje, već se sve dešava ad hok.
Protesti
Mjere koje se donose su očigledno nefunkcionalne, ne samo u posljednje vrijeme, već unazad godinu dana, jer i dalje imamo isti problem, ocjenjuje profesor sociologije Nemanja Đukić. On napominje da su zdravstveni radnici kompetentni za virus, ali kako pojašnjava, pandemija je nešto drugo, to je skup političkih i ekonomskih mjera koje donose političke elite u cilju reorganizacije društvenog života.
– Lokalne vlade prosto moraju nešto da urade, donose neke mjere i sprovode restrikcije, jer bi u suprotnom bili optuženi da ništa ne rade, a da se stanje pogoršava. Te mjere očigledno nisu funkcionalne, ali ne vjerujem da mogu išta uraditi. Onda tu balansiraju između problema, da ne bi bili eventualno optuženi za smrtne ishode i s druge strane, sa urušenjem ekonomije. Liberalizacijom odluka prema ugostiteljskim objektima oni pokušavaju da koliko mogu spasu ekonomiju – objašnjava Đukić.
Međutim, građani su uvidjeli da nešto ne štima, tako da se, po njemu, može očekivati rast neposlušnosti, kao što su to već viđeni protesti.
Ugostitelji su juče na pres konferenciji poručili da su zbunjeni mjerama Štaba i da otvaranje bašti neće zaustaviti njihovo nezadovoljstvo.