U ljetnjem periodu veće su šanse da se otrujete namirnicama životinjskog porijekla koje ne trpe visoke temperature.
Visoke temperature i vlažnost u vazduhu ljeti pogoduju razmnožavanju bakterija u hrani, a najčešće se otrujemo jednom od tri grupe bakterija – salmonele, stafilokoka i klostridije, koje se zadržavaju u namirnicama osjetljivim na temperaturu: mesu, mliječnim proizvoda i jajima, ali i u voću, povrću i vodi.
U blažim oblicima trovanja poteškoće prolaze bez primjene liječenja, tada je najbitnija nadoknada tečnosti izgubljene prolivom i povraćanjem.
Voda, slane supe ili čaj, pogotovo od kamilice ili šipka, smiriće želudac, a obezbjediće vam tečnost i izgubljene elektrolite i minerale.
Takođe, dvopek i pirinač dobar su izbor za iritirani želudac nakon povraćanja. U slučaju da proliv ili povraćanje potraju, ili želite da se brže izliječite, posegnite za aktivnim medicinskim ugljenom prirodnog porijekla koji apsorbuje toksine mikroorganizama i gasove u probavnom sistemu, a pritom ne neutrališe želudačnu kiselinu.
Ako u stolici ima krvi ili dijareja potraje više od nedelju dana, a povišena temperatura duže od dva dana, treba se obratiti ljekaru.
Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, posebno jer se radi o stanju koje je vrlo lako moguće izbjeći sljedeći par osnovnih smjernica.
Sve se baziraju na higijenskoj pripremi hrane i održavanju površina i pribora čistim. Dakle, ruke uvijek prije pripreme hrane operite sapunom. Meso, prerađevine od mesa i jaja dobro skuvajte, voće i povrće temeljno operite, a sav pribor za obradu mesa koriste isključivo za tu namenu (dakle nož za obradu mesa nemojte koristiti za obradu povrća). Mlijeku i mliječnim proizvodima uvijek provjerite rok trajanja i držite ih u frižideru.
Držite se ovih osnovnih pravila i šanse za trovanje su minimalne, uprkos ljetnjim vrućinama.
(B92)